Dnevni.ba - PRELOADER

Kina širi utjecaj ekonomijom, Rusija politikom

11 Lip 2024


Kina širi utjecaj ekonomijom, Rusija politikom
Strategije Kine i Rusije na Zapadnom Balkanu

Sve snažnije veze Rusije i Kine dio su rastuće mreže autoritarnih aktera koji rade na globalnom potkopavanju demokracije, iskorištavajući slabe vlade i osnažujući korupciju u drugim zemljama, navodi se u izvješću Međunarodnog republikanskog instituta (IRI) iz Washingtona, u kojem su među devet analiziranih država i Srbija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Bosna i Hercegovina (BiH).

Autori studije navode da se interesi Kine i Rusije preklapaju, ali kako su dvije zemlje do sada uglavnom slijedile drukčije puteve kako bi slabile demokratske institucije i jačale autokratski način upravljanja, prenosi studiju Glas Amerike (Voice of America/VOA).

„Otkrili smo da usprkos pojačanim vezama, ciljevi Rusije i Kine ostaju vrlo različiti”, kaže za Glas Amerike Caitlin Dearing Scott, direktorica Programa za borbu protiv autoritarnog utjecaja u IRI-ju.

„Za Kinesku komunističku partiju to je i dalje želja stvoriti svijet siguran za stranku, onaj u kojem je kineska verzija upravljanja prihvatljiva. Sve je povezano s njenim domaćim ciljevima. Za Rusiju, njeni primarni ciljevi potiču nestabilnost i podrivaju saveze koji se nastoje suprotstaviti njenom utjecaju na regionalnoj i globalnoj razini”, objašnjava ona i dodaje:

„Kina prednost daje ekonomskom angažmanu kao svojoj ulaznoj točki za politički utjecaj, dok Rusija puno više pokazuje snagu u smislu vojne sigurnosti i neskrivenih političkih pristupa.”

"Nastajući multipolarni svijet..."

Prema izvješću koje analizira Glas Amerike, Kina i Rusija u Crnoj Gori koriste duboke podjele u populaciji i medijima da bi promovirale svoje agende, šire dezinformacije putem etnički podijeljenih medija, te koriste propagandu „koju šire prosrpski/proruski/provladini mediji” kako bi isticale kinesko-rusku alijansu kao superiorniju alternativu liberalnom svjetskom poretku.

U Srbiji, navodi se u izvješću, dvije zemlje iskorištavaju visoko centraliziranu i zarobljenu državu, te privlače „itekako voljne vladine dužnosnike i lokalne lidere, na štetu demokracije”. Pritom, Rusija se uzda u povijesne i kulturne veze, a Kina sa poslovnih dogovora prelazi na izravniji utjecaj u drugim sektorima „izazivajući demokratske vrijednosti ekonomskim sredstvima“.

Valbona Zeneli, viša suradnica Atlantskog vijeća iz Washingtona, kaže da se na Zapadnom Balkanu manifestira ono što se događa na globalnom planu „u smislu da imamo novu eru partnerstva bez ograničenja između Rusije i Kine”.

„Vjerujem kako je razlika između dvije zemlje u tome što je Rusija remetilac, ona želi poremetiti međunarodni poredak zasnovan na pravilima, dok je on Kini potreban kako bi nastavila svoj ekonomski uspon, iako želi promijeniti standarde i pravila”, objašnjava Zeneli.

Nakon sastanaka ruskog predsjednika Vladimira Putina i kineskog predsjednika Xi Jinpinga u Kini u svibnju, dvije zemlje su se obvezale na produbljivanje strateškog partnerstva, optužujući SAD da ih ugrožavaju. Kina i Rusija godinama nastoje umanjiti ulogu SAD u međunarodnim odnosima.

„Nastajući multipolarni svijet… se oblikuje pred našim očima”, rekao je Putin nakon posjete Kini.

Suradnja Kine i Rusije na Zapadnom Balkanu

Zeneli za Glas Amerike kaže da se suradnja Kine i Rusije na Zapadnom Balkanu dobro uočava u nekoliko aspekata: Srbija im je glavni partner, obje zemlje kritiziraju NATO i koriste kampanje dezinformiranja.

„Rusija ih koristi već dugo, pokušavajući narušiti euro-atlantsku integraciju regije, kritizirajući SAD i EU, ali i NATO. A to smo vidjeli i od Kine tijekom pandemije Covid 19”, kaže Zeneli. „Porast skepticizma i guranje narativa u kojima se kritiziraju EU i Zapadni akteri zbog nedovoljne podrške Zapadnom Balkanu. Vjerujem da ćemo vidjeti još toga.”

U izvješću IRI-ja navodi se kako je kreiranje narativa primarno područje zajedničkog utjecaja i koordinacije Rusije, Kine i drugih autoritarnih aktera.

„Jedni ponavljaju propagandu drugih i to rade u krug gdje Russia Today prenosi Sinhua, a Sinhua prenosi Russia Todaj kao neku vrstu dokaza‘, kaže Dearing Scott. „Ali uglavnom smo otkrili da to nije nužno strateški. Dakle, iako postoje mehanizmi za medijsku koordinaciju između Kine i Kremlja, u praksi se uglavnom radi o oportunizmu tamo gdje postoje slični ciljevi.”

Kina i Srbija pozitivno predstavljeni

Prilikom nedavne posjete Xi Jinpinga Srbiji, dvije strane su se obvezale na „zajedničku budućnost”, a sklopljen je niz medijskih sporazuma, uključujući i između novinskih agencija Tanjug i Sinhua. Nekoliko dana kasnije, u okviru Putinove posjete Kini, Sinhua je obnovila sporazum o suradnji s ruskom agencijom TASS.

„Glavna briga oko takvih sporazuma je da oni predstavljaju očito jednostranu priču. Narodna Republika Kina i s njom povezani mediji, kao i Kremlj i državni mediji povezani s Kremljom, su alati vlade u projektiranju svoje strane priče”, kaže Dearing Scott.

U izvješću IRI-ja se podsjeća kako mediji u Srbiji objavljuju sadržaje Russia Today i Sputnika, kao i Sinhue, što potom preuzimaju i drugi mediji iz regije. Analize medijskih sadržaja godinama unatrag pokazuju kako su Kina i Rusija u Srbiji uglavnom pozitivno predstavljeni.

Podrška Dodika i Vulina

Izuzev medija, otvorenu podršku Rusiji daju i političari, poput Milorada Dodika u BiH ili Aleksandra Vulina u Srbiji. Obojica su pod američkim sankcijama.

„Zabrinutost je da povećani angažman Kine i dugogodišnji angažman Kremlja omogućava i olakšava autoritarno nazadovanje. To daje legitimitet i pokriće autoritarnima u onim zemljama koji su već skloni korištenju takvih taktika”, kaže Dearing Scott. 

„Oba aktera su iskoristili percipiranu smanjenu angažiranost SAD-a i EU u promoviranju narative koji ne potkopavaju samo demokraciju, već i zaokret prema EU.”

Paul McCarthy, direktor za Europu u IRI-ju rekao je u intervjuu za Glas Amerike da je "djelomično riječ o percepcijama, a djelomično ima istine u tome da Zapad nije dovoljno angažiran na Zapadnom Balkanu", navodeći kao primjer to što su "SAD vodeću ulogu prepustile EU" – koja teško usuglašava stavove 27 članica.

„Mislim da je EU imala problema kako bi ujedinila svoju poruku u kontekstu pristupa Zapadnom Balkanu i što je najvažnije – pridruživanja EU. Mislim da EU prečesto govori s previše glasova, a Kina i Rusija su to iskoristile”, kaže McCarthy.

Anketa IRI-ja provedena u veljači i ožujku pokazala je da bi u svim zemljama, izuzev u Srbiji više od pola ispitanih na referendumu odmah glasalo za pristup EU.

Ipak, iako se većina ispitanika iz BiH, Sjeverne Makedonije i Crne Gore izjasnila kako žele vanjsku politiku njihovih zemalja usmjerenu ka EU i Zapadu, značajan postotak je naveo kako želi ravnopravan odnos prema Rusiji i Zapadu ili prorusku vanjsku politiku. U Srbiji, tek 10% anketiranih su bili primarno za prozapadnu politiku, dok je više od pola bilo za ravnopravan odnos ili za vanjsku politiku usmjerenu ka Rusiji.

Ruska invazija na Ukrajinu

Jedna od teza u izvješću IRI-ja je kako su rastuće veze kineskog i ruskog predsjednika najbolje ilustrirane podrškom Kine ruskoj invaziji na Ukrajinu, kao i povećanim ekonomskim i vojnim vezama između dvije zemlje.

Do sada nije utvrđeno da Kina pruža Rusiji izravnu vojnu pomoć, ali američki dužnosnici navode da Moskva od Pekinga dobiva čipove, strojne alate i drugu tehnologiju koju koristi za proizvodnju oružja i vojne opreme.

Zbog sankcija Zapada, trgovinska razmjena Rusije s Kinom je puno veća nego prije invazije na Ukrajinu, ali dok je Kina u 2023. godine bila najveći trgovinski partner Rusije, Rusija je tek šesti najveći partner Kine. Stručnjaci ocjenjuju kako je to jedan od pokazatelja da odnos dvije zemlje nije ravnopravan.

U intervjuu za rusku redakciju Glasa Amerike, Anne Applebaum, novinarka i povjesničarka, kazala je da Kini ne odgovara veliki destabilizirajući konflikt.

„Mislim da oni imaju interes u slabljenju Rusije – slabija Rusija im mora prodavati naftu i plin po nižim cijenama. Slabija Rusija je povodljiviji saveznik, slabiji igrač na ovoj pozornici i možda se oni tome nadaju”, kaže Applebaum. 

„Već je prilično jasno kako je Rusija mlađi partner u ovoj alijansi, što nismo mogli ni zamisliti prije nekoliko desetljeća.”

Veze Kine u Europi

Kina se često nudi kao posrednik u mirovnim pregovorima između Rusije i Ukrajine. U 2023. godini je objavila mirovni plan od 12 točaka, kojeg su Ukrajina i Zapad brzo odbacili jer nije podrazumijevao da ruske snage napuste zauzete teritorije.

Xii je u tijekom Putinove posjete Pekingu izjavio kako Kina podržava međunarodnu mirovnu konferenciju „koju bi priznale Rusija i Ukrajina, u prikladnom trenutku, sa ravnopravnim učešćem i fer diskusijom o svim opcijama”. Putin je rekao da Moskva cijeni „objektivnu, pravičnu i uravnoteženu poziciju” Pekinga.

Stručnjaci za vanjsku politiku navode kako se Kina predstavlja kao neutralna, ali da njeni prijedlozi idu u korist Rusiji, a kao problem vide i to što Peking izjednačava Rusiju i Ukrajinu – iako je Rusija izvršila invaziju.

Ali Wyne, viši istraživač i savjetnik Međunarodne krizne grupe, rekao je ukrajinskoj redakciji Glasa Amerike da je jačanje odnosa Kine i Rusije naštetilo vezama Kine u Europi, zbog čega se Kina nastoji prikazati kao „kredibilan diplomatski posrednik između Rusije i Ukrajine“.

U tom kontekstu, kaže Wyne, Xi je izabrao zemlje koje je posjetio u svibnju: predsjednik Francuske Emmanuel Macron je u prošlosti govorio o većoj strateškoj autonomiji Europe (u odnosu na SAD), dok su „autoritarne zemlje” Mađarska i Srbija „daleko otvorenije za kineske investicije i diplomaciju od mnogih drugih europskih zemalja”.

Za čak 43% ispitanih Srba - Zapad je kriv za rat u Ukrajini

Zeneli kaže da je ruski angažman na Zapadnom Balkanu posebno povećan nakon 2014. godine i prve ruske invazije na Ukrajinu, što je dodatno eskaliralo nakon druge invazije, u veljači 2022. godine.

U anketi IRI-ja najviše ispitanika u BiH smatralo je da je za rat u Ukrajini odgovorna Rusija (34%), a u Crnoj Gori (34%) i Sjevernoj Makedoniji (38%) da su za rat odgovorne sve strane. Anketirani iz Srbije najčešće su odgovarali da je za rat odgovoran Zapad (43%), a odgovornost Rusiji je pripisalo samo 6% ispitanih.

„To je jedna od ključnih područja gdje su Kina i Rusija globalno, posebno na Balkanu, u dogovoru da ispričaju tu priču”, kaže Dearing Scott, dodajući kako kineski mediji ponavljaju propagandu Kremlja o tome da Rusija ne želi zauzeti Ukrajinu, o bio laboratorijama na ukrajinskoj teritoriji i druge lažne narative usmjerene protiv SAD i NATO.

„To onda šire i državni mediji iz Srbije, a Srbija dominira regionalnim medijskim tržištem. Tako da proruski i prokineski narativi koji su originalno šireni u Srbiji počnu da utječu na politički i društveni diskurs u BiH, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, pa i na Kosovu”, dodaje Dearing Scott.

BIH


OPASNA SITUACIJA

NATO-a upozorava na neprijateljske aktivnosti Rusije. Na udaru i BiH

Saveznici u NATO-u usvojit će niz mjera kako bi se zaštitili od neprijateljskih ruskih akt...

45 min

UŽAS

Novi detalji: Beba pronađena u kontejneru u Bugojnu rođena živa, traži se majka

Slučaj koji je potresao javnost u Bosni i Hercegovini, kada je mrtva novorođena beba pronađena u ...

1 h 51 min

POSJETIO TVORNICU IGMAN KONJIC

Helez: Žitelji BiH trebaju biti mirni i sigurni

Žitelji BiH trebaju biti potpuno mirni, stabilni i sigurni jer ih čuvaju Oružane snage BiH, poruč...

2 h 43 min