Novo izvjeće otkrilo je korelaciju između priliva kineskog kapitala u zemlje središnje i istočne Europe i negativnog utjecaja na životnu sredinu i kvalitet upravljanja, piše redakcija Radija Slobodna Europa (RSE) na engleskom jeziku.

Studija, koju je 9. rujna objavio bugarski Centar za proučavanje demokracije, navodi da se sve veći ekonomski utjecaj Pekinga u zemljama središnje i istočne Europe u posljednjem desetljeću poklopio s padom pravnih standarda i standarda upravljanja te da izaziva zabrinutosti zbog očuvanja životne sredine i povećanja duga u regiji, piše Radio Slobodna Europa (RSE).

Sve veča prisutnost Kine u središnjoj i istočnoj Europi

Izvješće je prva opširna studija o sve većoj prisutnosti Kine u središnjoj i istočnoj Europi, u kojoj je Peking postao najveći regionalni trgovinski partner.

Utjecaj Kine omogućen je prilivom, kako se procjenjuje, 14 milijardi dolara bespovratnih sredstava, kredita, pripajanja i ekonomskih koncesija od 2009. te procijenjenih 50 milijardi dolara u infrastrukturnim, energetskim i telekomunikacijskim projektima koji su ili u tijeku ili čekaju na realizaciju.

Istraživanje također pokazuje da, što država postaje više financijski vezana za Kinu i što veći udio njenog BDP-a čine kineske investicije, to je "veća vjerojatnoća" da je Kina iskoristila probleme s vladavinom prava kako bi proširila "svoj ekonomski i politički utjecaj".

"To je začarani krug u kojem autoritarne zemlje poput Kine iskorištavaju rupe u zakonu i korupciju kako bi proširile svoj utjecaj na terenu", rekao je za RSE Martin Vladimirov, jedan od autora izvješća koji u Centru za proučavanje demokracije vodi Program za energiju i klimu. "Ove mreže omogućuju ulazak više kapitala, što dovodi do većeg pada. Podaci pokazuju vrlo jaku korelaciju između protoka kineskog novca i opadanja kvalitete upravljanja."

Ta veza mjeri se 'Indeksom kineske ekonomske moći' koji ima za cilj pokazati cjelokupan obim kineskog ekonomskog utjecaja. Regionalni rast je bio neravnomjeran, s tim da se većina proširenog utjecaja Pekinga fokusirala na Češku, Mađarsku i zemlje Zapadnog Balkana - prvenstveno Bosnu i Hercegovinu i Srbiju.

Prema nalazima izvješća, Bosna i Hercegovina, Mađarska, Crna Gora i Srbija doživjele su najuočljivije padove u tim kategorijama u svezi s povećanim kineskim ulaganjima, pri čemu su tvrtke koje podržava Peking oslobođane poreza i dobivale su mogućnost zaobilaženja lokalnih zakona o radu i druge oblike povlaštenog tretmana.

Studija dodaje da su posebno na Zapadnom Balkanu "lokalne tvrtke koje su blisko povezane s vladama u regiji irzavno lobirale za implementaciju [kineskih] projekata", a mnoge od tih lokalnih poduzeća imaju snažan komercijalni interes u djelovanju "kao mosta između Kine i nacionalnih vlada ".

"Sve te aktivnosti tehnički su legalne", rekao je Vladimirov.

"Ukupni učinak je da državne institucije više ne reguliraju kineske kompanije, te ove institucije prestaju služiti javnom interesu i umjesto toga pomažu privatnim, u formi politički povezanih konglomerata ili lokalnih oligarha."

'Vrlo učinkovita stražnja vrata'

Kineska prisutnost u središnjoj i istočnoj Europi velika je, posebno na Balkanu, gdje je ta zemlja posljednjih godina uložila milijarde i izazvala zabrinutost u zapadnim političkim krugovima da će regija financijski ovisiti o Pekingu.

Srbija, u kojoj je Beograd funkcionirao kao ekonomski i politički centar za kinesko širenje na zapadni Balkan, značajan je primjer toga, prema izvješću, s tim što ta zemlja djeluje kao demonstrator za razne kineske inicijative - od telekomunikacija i nadzornih tehnologija do javnog zdravstva usred pandemije korona virusa - koje mogu usvojiti susjedne zemlje.

Međutim, mnogi kineski projekti u cijeloj regiji nedavno su stavljeni u središte pažnje uslijed kontroverzi oko netransparentnih ugovora i optužbi za korupciju oko tendera.

Mađarski premijer Viktor Orban suočio se s prosvjedima i političkim pritiskom gradonačelnika Budimpešte nakon što je otkriveno da njegova vlada planira uzeti kredit od 1,5 milijardi dolara od kineske banke za izgradnju lokalnog kampusa šangajskog Univerziteta Fudan.

Dugo odgađani projekt autoputa vrijedan milijardu dolara u Crnoj Gori također je dobio pažnju međunarodnih medija i bio je u centru rasprave o kineskom utjecaju u Europi nakon što je ta mala balkanska država otkrila da neće moći platiti dug Kineskoj banci za uvoz i izvoz. Izuzev što kasni, izgradnja autoputa se suočila s kritikama zbog napuhanih troškova i pretjeranog oslanjanja na kineske radnike.

Na kraju, Podgorica je dobila pomoć za dug od američkih i europskih institucija kako bi stabilizirala svoje financije i podmirila otplate kredita.

"Središnja i istočna Europa bile su vrlo učinkovita stražnja vrata za širenje kineskog biznisa po Europi i Europskoj uniji", rekao je Vladimirov. "To je dio dugoročne strategije."

Zabrinutosti o životnoj sredini

Izvješće također otkriva da je kineski ekonomski uspon doveo do sve većeg udjela korištenja uglja koji se koristi za proizvodnju električne energije u središnjoj i istočnoj Europi, kao i do smanjenja troškova i snižavanja ekoloških standarda za projekte u cijeloj regiji.

Osim zabrinutosti oko duga, kontroverzni crnogorski autoput također je u fokusu aktivista zbog ekološke štete koju je gradnja nanijela rijeci Tari koja je pod zaštitom UNESCO-a.

Slično, šteta po okolinu prouzročena rudnikom bakra u kineskom vlasništvu u blizini srpskog grada Bora dovela je do žalbi i prosvjeda zbog zagađenja, prisiljavajući tvrtku da privremeno obustavi svoje radove.

U izvješću se upozorava da bi povećana emisija ugljika i kinesko ulaganje u ugalj također mogli spriječiti težnje zemalja Zapadnog Balkana koje se žele pridružiti EU. Unija je najavila ambiciozne planove za postupno ukidanje upotrebe uglja u sljedećem desetljeću, kao i ciljeve za smanjenje emisije ugljika do 2030. i 2050. godine.

"Kina ne pokušava spriječiti zemlje u pristupanju EU", rekao je Vladimirov, "ali zakoni i politike koji se usvajaju kako bi se olakšalo kinesko ulaganje izravno potkopavaju proces pridruživanja mnogih zemalja.".

Memorandum o suradnji BiH i Kine potpisan 2016.

Direktor Agencije za unaprijeđenje stranih investicija BiH /FIPA/ Gordan Milinić i zamjenik direktora gospodarske komore za međunarodnu trgovinu Kine Fan Peikang u svibnju 2016. godine potpisali su Memorandum o suradnji s ciljem unaprijeđenja priliva stranih ulaganja iz Kine u BiH, a s time i jačanja ekonomske suradnje između dvije zemlje.

Memorandumom se podrazumijevale zajedničke aktivnosti na promoviranju mogućnosti za ulaganje, razmjene investicijskih projekata i informacija radi povećanja obima kineskih investicija u BiH, imajući u vidu činjenicu da su kineski investitori u posljednjih nekoliko godina pokazali veliki interes za ulaganja u BiH, a o čemu svjedoče brojne posjete kineskih gospodarstvenika FIPA radi informiranja o raspoloživosti investicijskih projekata i mogućnosti za ulaganje u BiH.

Prema informacijama „Financial Timesa“, 16 država središnje i istočne Europe u fokusu su kineskih investitora, a oni su najviše zainteresirani za ulaganja u BiH. „Financial Times“ tvrdi da je Kina spremna u BiH uložiti najviše – oko 3,5 milijardi dolara.

Već se znaju i projekti u koje Kinezi namjeravaju uložiti svoj novac – autoput Banja Luka – Mlinište, autoput Banja Luka – Novi Grad, zatim oko 500 milijuna eura u termoelektranu Gacko, zainteresirani su i za investiranje u hidroelektranu Buk Bijele i projekt „Gornji Horizonti“ u Hercegovini.

Kineska ulaganja

U zemljama bivše Jugoslavije Kina daleko najviše investira u Srbiji, čak 9,45 milijardi eura, što je državna politika Aleksandra Vučića sa još uvijek nepoznatim posljedicama, dok se u  zemljama poput BiH i Slovenije vrijednost kineskih projekata iznosi 1,93 milijarde, odnosno 1,47 milijardi eura. U Crnoj Gori  je ovaj iznos  987 milijuna eura, Sjevernoj Makedonji 888 milijunaa eura, Hrvatskoj, za sada 249 milijuna eura.