U organizaciji Društva hrvatskih književnika Herceg-Bosne i Odjela za kulturu, sport i medije Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora BiH, u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače održana je komemoracija za pokojnog akademika Veselka Koromana. 

Sudjelovali su članovi akademske zajednice, kulturni djelatnici, predstavnici javnog života te obitelj i prijatelji. Predsjednik Društva hrvatskih književnika Herceg-Bosne Ivan Baković naglasio je značaj Koromanovog djela za književnu znanost i nacionalni identitet.

- Djelo Veselka Koromana još dugo će biti predmet interesa književne znanosti, a njegovo mjesto u književnosti zasluženo visoko vrjednovano. Otvoreno suprotstavljanje pojavama koje su štetile hrvatskom jeziku u BiH sedamdesetih godina ostaje trajni podsjetnik na njegovu hrabrost i predanost istini, rekao je Baković.

Smjelost 1970.

Pojasnio je kako je Koroman 1970. u časopisu Život objavio članak u kojem je prvi otvoreno progovorio o teškom položaju hrvatskog jezika u Bosni i Hercegovini. Nedugo zatim napisao je članak “U cara Trajana kozje uši”, koji je bio zabranjen jer je upozorio na slabu zastupljenost Hrvata na gotovo svim razinama tadašnje republike Bosne i Hercegovine.

Voditelj Odjela za kulturu, medije i sport Glavnog vijeća HNS-a BiH Ivan Vukoja osvrnuo se na Koromanovu pjesničku ostavštinu.

- Bio je pjesnik koji je hrvatski jezik uzdigao na pjesnički Olimp i učinio ga velikim. Njegova pripadnost hrvatskom jeziku i narodu nikada nije bila nametljiva, ali je bila toliko snažna da je nikakve ucjene nisu mogle pokolebati, istaknuo je.

Akademik Miroslav Palameta istaknuo je kako je Koromanovo pjesništvo obilježilo visoke domete hrvatske književnosti.

- Plemeniti čovjek i veliki pjesnik kakav se neće zadugo roditi. Iza sebe je ostavio cjelovit i zaokružen opus u kojem nema slabih mjesta niti padova. Koromanovo književno poslanje ponajprije je ipak pjesništvo, ne samo zato što na njemu istrajava i s njim se poistovjećuje više od sedam desetljeća. Odmah bi takvu tvrdnju valjalo povezati s njegovim mišljenjem da od poezije nema ozbiljnije duhovne djelatnosti, a u tom smislu nije joj ravna ni objektivna znanost koja nas svojom uzročno-posljedičnom logikom ne može približiti apsolutnoj spoznaji, rekao je Palameta.

U umjetničkom dijelu programa glumac Robert Pehar kazivao je Koromanove pjesme, dok je glazbeni doprinos dao Ante Slišković. Komemoracija je završila riječima zahvalnosti za život i djelo Koromana, čiji će opus ostati trajni kamen temeljac hrvatske književne baštine.

Bogat opus

Tijekom dugačkoga života Koroman je objavio više od četiri stotine pjesama, od čega je njih stotinjak uvršteno u sedamdeset i jednu antologiju, a više ih je doživjelo prijevode na engleski, francuski, njemački, talijanski, španjolski i druge jezike. Napisao je više od četrdeset knjiga poezije i proze, od čega nekoliko zbirka izabranih pjesama, a objavljena su i sabrana djela. 

Bio je članom hrvatskoga centra PEN-a, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Društva hrvatskih književnika Herceg-Bosne, Društva hrvatskih književnika u Zagrebu, Akademije znanosti i umjetnosti Bosne i Hercegovine i Udruženja književnika Bosne i Hercegovine. Radio je kao gimnazijski profesor i lektor, uređivao sarajevski časopis Život i mostarski Osvit, a sastavio je antologije Hrvatsko pjesništvo Bosne i Hercegovine, Hrvatska proza Bosne i Hercegovine i Hrvatska drama Bosne i Hercegovine. Bio je prvi predsjednik DHK HB i prvi urednik Osvita.

Jedan je od potpisnika teksta “Kad ćemo odgovoriti Grgi Gamulinu” 28. siječnja 1971., poznatoga kao “Pismo sedmorice i Sarajevska deklaracija o hrvatskom jeziku”. Društvo hrvatskih književnika u Zagrebu nominiralo ga je 2017. i 2018. za Nobelovu nagradu.

Preminuo je 7. siječnja u Mostaru u 91. godini života. Sahranjen je 10. siječnja na novom groblju u Radišićima kod Ljubuškog.

S. Ž.