U organizaciji Sveučilišta u Mostaru, Hrvatske akademije za znanost i umjetnost u BiH i Sveučilišta u Zagrebu te suorganizaciji Sveučilišta u Splitu, Sveučilišta u Dubrovniku, Sveučilišta u Slavonskom Brodu, Sveučilišta Sjever te Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku, u Neumu je u četvrtak otvorena šesta međunarodna znanstveno-stručna konferencija na temu "Uloga znanosti u procesu integracija BiH".

Otvarajući skup, rektor Sveučilišta u Mostaru Zoran Tomić ocijenio je da je dodjela statusa kandidata za članstvo BiH u Europsku uniju otvorilo novu perspektivu i ponudilo izazov, ne samo u društveno-političkom, ekonomskom i razvojnom pogledu, već i u pogledu perspektive znanosti.- Jačanjem znanstvenih kapaciteta i izvrsnosti, društvo će brže i uspješnije razvijati i integrirati se u sve moderne integracije, a prije svega europske i euroatlantske. Ti procesi će pozitivno utjecati na sve druge vrijednosti i pridonijet će većem standardu života i zadovoljstva, istaknuo je rektor Tomić, koji je napomenuo da je ova, šesta konferencija, posvećena znanosti, perspektivi BiH promatrajući je kroz znanstveni kapacitet, znanstvenu izvrsnost i znanstvenu mogućnost.

Što kažu Tomić i Čović?

Rektor Sveučilišta u Mostaru Tomić dodao je da su organizatori ovom konferencijom željeli afirmirati znanost kao novi strateški iskorak zemlje na putu u EU svjetlu pristupa ili pristupnih pregovora.

- Mi polazimo od toga da nema razvijenog, suvremenog, europskog društva bez jake znanosti, izvrsnih istraživanja koja će generirati razvoj ovog društva. Ovom konferencijom želimo pozvati na konsenzus svih dionika u procesu oblikovanja, dizajniranja europske budućnosti BiH, na konsenzus o ulozi znanosti, jer nećemo biti europsko društvo, suvremeno i razvijeno, ako donositelji odluka i svi drugi ne shvate koliko je bitno ulagati u znanost, istaknuo je Tomić.

Dopredsjedatelj Doma naroda Parlamenta BiH Dragan Čović podsjetio je da je ključno obilježje svih pet dosadašnjih konferencijabilo integracijske perspektive i budućnost BiH.

- Uloga Republike Hrvatske i svih njenih institucija, a posebno Vlade RH i njezina predsjednika Andreja Plenkovića, je nezamjenjiva u usmjeravanju, poticanju i osmišljanju europskih perspektiva za BiH, stava je Čović.

On je, nadalje, ukazao da puna uključenost i otvorenost znači umreženost znanstvenika i usklađenost u traženju najboljeg integracijskog puta za BiH. - Neka nam integriranost naših znanstvenika, znanstvenih i obrazovnih institucija u BiH u europske i svjetske znanstvene institucije budu putokaz za našu potpunu europsku perspektivu u vremenu koje je pred nama, u vremenu iskušenja koja stoje pred domovinom BiH, poručio je.

Fuchs: Osiguravanje kvalitete visokog obrazovanja

Radovan Fuchs, ministar znanosti i obrazovanja RH, vjeruje da će zaključci ovog skupa biti od koristi daljnjim procesima priključivanja BiH u EU.

- Europski prostor visokog obrazovanja i europski istraživački prostor je primarno naslonjen na osiguravanje kvalitete visokog obrazovanja. Države članice EU-a obvezale su se uspostaviti jedinstven europski prostor obrazovanja do 2025. s programima obrazovanja neovisnim o nacionalnim granicama. Dakle, nešto što je dostupno svima. Mislim da bi se tim pristupom, koji EU promiče unutar cijelog prostora članica zemalja Unije, trebala rukovoditi i nadležna tijela u BiH kada je u pitanju sustav visokog obrazovanja, napomenu je hrvatski ministar, prema čijim bi se riječima sustav visokog obrazovanja trebalo staviti pod jedinstvenu provjeru kvalitete kako bi se visoko obrazovanje uskladilo koliko god je moguće.

- Živimo u vremenu kada je svijet u brzim promjenama i znanstvene aktivnosti zahtijevaju brzu i djelotvornu suradnju. Za izvrsnu znanost potrebno je zajedničko djelovanje izvrsnih umova iz cijelog svijeta, a europski istraživački prostor je platforma na kojoj se to može omogućiti svim znanstvenicima iz BiH. Pred vama su veliki izazovi, ali i potencijali kojima ćete moći pristupiti i iskoristiti ih za unaprjeđenje nacionalnog sustava visokog obrazovanja. Nadam se da će se u BiH, posebno kada govorimo o pridruživanju EU, uspostaviti krovna institucija kontrole kvalitete visokog obrazovanja i povezivanja istraživačkih potencijala BiH, istaknuo je Fuchs te iskazao nadu da će ovaj skup doprinijeti tomu da BiH konsolidira svoj korpus u smislu pregovaranja na putu ka EU.

- Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH bit će vam na raspolaganju, poruka je ministra Fuchsa.

Predsjednik Hrvatske akademije za znanost i umjetnost u BiH akademik Mladen Bevanda naglasio je da su neumska zborovanja "glas znanosti, domoljublja, razuma, kulture, glas mira, poziv na suradnju, povezivanje, međusobno uvažavanje, ali i podsjećanje da je rat davno završen te da je potrebno napustiti ratnohuškačke retorike".

- Hrvati su bez rezerve za Europu, a Europa je u njima već stoljećima. Hrvatima u BiH događa se ono što se nije dogodilo nigdje u suvremenoj povijesti. Naime, kandidat koji dobije na izborima 97% glasova nije legalan, nije legitiman predstavnik hrvatskog naroda, već onaj koji je dobio 2 do 3 posto glasova. Vrijednosti Europe su sloboda, pravda, istina, tolerancija, pravo na ravnopravnost i identitetska obilježja, ukazao je Bevanda.

Govoreći o statusu znanosti i izobrazbe u BiH, ocijenio je da je obrazovanje na svim razinama možda u stanovitoj krizi jer su izdvajanja za znanost i znanstveno istraživački rad minimalna.

- Mi rušimo svoju tradiciju, svoju baštinu, a kulturna baština je nadahnuće za sve. Mi forsiramo robotizaciju, digitalizaciju, umjetnu inteligenciju itd. Gdje nam je čovjek? Zanemarujemo čovjeka, njegove vrijednosti, odgovornosti, dužnosti i njegovu slobodu, zaključio je akademik Bevanda.

Znanost nije izoliran otok u moru

Nermina Hadžigrahić, rektorica Univerziteta u Tuzli, je uime Rektorskog zbora BiH iskazala uvjerenje da je sudionike ove konferencije okupila znanost kao način razmišljanja, ali i povezivanja.

- Znanost nije izoliran otok u moru, već mreža znanja u kojoj su okupljeni istraživači i osobe koje žele napredak svoje zemlje i društva u cjelini. Svi mi želimo jednu novu perspektivu. Moj pogled na perspektivu razvoja znanosti u BiH je optimističan. Bez obzira što se ponekad ne razumijemo i bez obzira na poteškoće, nitko nam ne može oduzeti optimističan pogled na budućnost, navela je rektorica.

Konferencija je strukturirana kroz dva panela.Prvi panel "Europski istraživački prostor i europski prostor visokog obrazovanja u svjetlu integracija BiH" ima za cilj predstaviti standarde i relevantne politike EU u oblasti istraživanja i visokog obrazovanja u kontekstu imperativa integracija BiH i unaprjeđenja kompatibilnosti bh. društva s europskim, dok je cilj panela "Potencijal BiH u području istraživanja i inovacija" sagledati stanje i perspektive koordinacije bolje organizacije i umrežavanja postojećih znanstveno-istraživačkih kapaciteta u BiH u području istraživanja i inovacija.