Piše: Dragan Bradvica

Prvi slučaj koronavirusa u Bosni i Hercegovini zabilježen je 5. ožujka, 16. ožujka je proglašeno izvanredno stanje a Federacija je tek 4. svibnja služeno dobila prve mjere spasa ekonomije. I ono što je možda i gore – mjerama su nezadovoljni u vlasti, u oporbi, mali biznis, radnici i šira javnost. Danas je Dom naroda Parlamenta FBiH na nastavku sjednice od prošlog tjedna sa 32 glasom “za”, 15 “protiv” i jednim “suzdržanim” podržao tzv. “korona-zakona”.

Za ovaj zakon su glasali izaslanici vladajuće koalicije SDA-SBB-DF-HDZ BiH “pojačani” glasovima SNSD-a, Srpske liste, DNS-a, Goraždanske priče te SBIH-a. Međutim, uz očekivano negodovanje oporbe čak su i izaslanici iz vlasti jasno poručili kako su nezadovoljni ovim zakonom pa je jedini koji je itekako zadovoljan bio federalni premijer Fadil Novalić. On je obraćajući se izaslanicima kazao kako FBiH ne kasni s mjerama, da su one na razini ili čak bolje od onih u regiji te se vrlo skoro može očekivati “aktivni” dio mjera “teških” nekoliko milijardi maraka. S obzorom na sve negativnosti ovog “pasivnog” dijela mjera postavlja se logično pitanje hoće li itko uopće dočekati ovaj “aktivni” dio?

Dvije ili tri milijarde maraka

- Kao što je Churchill rekao, ovo nije kraj, ovo nije ni početak, ovo je kraj početka. Ušli smo u pandemiju sa svim refleksijama koje ona sa sobom nosi i sa iskustvom koje se na svjetskoj razini mjeri sa nula. Sva svjetska pamet je uključena u promatranje tekućih događaja i posljedica koja panedmija ostavlja na zdravlje i ekonomiju. Ovakva recesija nikad nije bila. U tom smislu ne postoji izgrađena teorija i eve je svedeno na to da se donese prvi korak mjera, da bi u tom smislu dobilo vrijeme da se radi na drugim mjerama i na tome se radi. I radi se o mjerama koje su teške po dvije ili tri milijarde maraka. Sve je svedeno na to da se donesene prvi korak mjera koji znači neki oblik života da bi se u tom smislu odbilo vrijeme da se rade druge mjere, naglasio je Novalić. Dakle, tvrdi da je “korona-zakon” tek početni paket i niti u jednoj državi nisu ti početni paketi bili veliki. Potvrdio je kako će se zakon primjenjivati i na plaće za travanj te predviđa i refundaciju mjeseca ožujka. Kad su u pitanju nove mjere, one se pripremaju sa međunarodnim partnerima (MMF-om, EIB-om, EBRD-om...).

- Išli smo do granica za koje možemo jamčiti kako ih možemo podržati, ovo će trajati do šest mjeseci i nakon toga će biti iscrpljen fiskalni dio FBiH, poručio je Novalić.

“Oštra” rasprava

Ivo Tadić, predsjednik Kluba Hrvata u Domu naroda, u svom izlaganju kazao je kako je veoma teško braniti ovaj zakon ali se s druge strane mnogo očekuje od zakona.

- Nitko nije zadovoljan, ali moramo biti realni i vidjeti kolike su naše mogućnosti. Zakonu je u prvom redu cilj zaštititi radna mjesta, ali bojim se da nakon ovoga ne dođe do masovnijem otpuštanju, istaknuo je Tadić. Tražio je ispred Kluba da se žurno stave na raspolaganje novac od MMF-a u iznosi od oko 200 milijuna maraka namijenjenih županijama. Uz to, u buduće neće prihvatiti žurne postupke za bilo kakve vitalno važne zakone.

Elmedin Konaković (Narod i pravda) ponovio je da se radi o lošem zakonu i kako zadnju u Europi donosimo prve mjere spasa ekonomije. Uz to, tvrdi kako vlasti nisu uvažili niti jedan argument oporbe i struke.

- Novalić priznao da sve ono što je govorio o ekonomskom stanju u FBiH nije točno te da FBiH nema fiskalni kapacitet, već kapacitet zaduživanja. To je istina o kojoj suprotne dijagnoze slušamo od premijera godinama. U početku je rekao da je ovo prvi korak mjera, neki oblik života. Događa se kao kada utopljeniku, nakon što je osam minuta pod vodom, pokušavate dati umjetno disanje. Komparacije sa Slovenijom, Hrvatskom i Srbijom mogu izgledati interesantno samo za ljude koji ne znaju političke prilike, rekao je Konaković.

Aner Žuljević (SDP BiH) degutantnim je nazvao to da se uspoređujemo sa Hrvatskom ili Slovenijom koje već od ožujka imaju mjere koje su polučile rezultate. Tako navodi da je Hrvatska prije korone bila zadužena 75 posto BDP-a ali su se odlučili da se u ovoj situaciji izdvoje 15 milijardi maraka za spas radnih mjera.

- Nama se ovdje tvrdi i to više od dana nakon izvanrednog stanja da je bolje prihvatiti bilo što nego ništa. FBiH je zadužena 25 posto BDP-a pa smo imali kapacitet da se zadužimo, rebalansiramo postojeće obaveze i imamo zakon težak dvije, tri milijardi maraka kako nitko ne bi ostao zaboravljen, a kako bi dobili ozbiljno rješenje i sačuvali privredu. Ovo nije rješenje, ovo otpušta više radnika nego što ih zadržava. Takve su nam ove mjere bojim se da nam one “aktivne” koje najavljuje Novalić neće niti trebati, kaže Žuljević. O kvaliteti zakona, kako dodaje, dovoljno govori činjenica da je sama Vlada na njega uložila 12 amandmana.

- Kontaktirao sam stručnjake i prvo što su mi rekli jeste sporost reakcije vlasti. Mnogo smo zakasnili i time se stvorila zabrinutost poslodavaca, što je rezultiralo otkazima. Zakon ne pomaže gospodarstvu, već određenim gospodarskim subjektima, mišljenja je Damir Marjanović, neovisni izaslanik.