Putovanje njemačkog ministra vanjskih poslova u jugoistočnu Europu trebalo bi donijeti jasnoću: ostaje li prijem država zapadnog Balkana u EU prioritet Berlina ili Njemačka gubi utjecaj i interes?, piše DW.

Kada Johann Wadephul u nedjelju navečer (16.11.2025.) sleti u Sarajevo na početku svog kratkog putovanja u jugoistočnu Europu, za njemačkog ministra vanjskih poslova počinje balansiranje.

Regiju dobro poznaje, godinama je ovaj političar Kršćansko-demokratske unije (CDU) vodio grupu za zapadni Balkan zastupničkog kluba Unije CDU/CSU u Bundestagu. Ovoga puta Wadephul ne putuje kao političar zadužen za jedno geografsko područje, nego kao šef ministarstva vanjskih poslova čiji se kurs prema državama zapadnog Balkana mnogim promatračima čini sve nejasnijim.

Iz glavnog grada Crne Gore, Podgorice, gdje u ponedjeljak (17.11.2025.) počinju politički razgovori (susret u Sarajevu u nedjelju navečer s članicom predsjedništva BiH Željkom Cvijanović te razgovor s visokim predstavnikom Christianom Schmidtom se vodi kao „radni"), u Berlin se šalje uljudna, ali precizna želja za orijentacijom.

Na jednom panelu Njemačkog društva za vanjsku politiku (DGAP) prošlog četvrtka (13.11.2025.) u Berlinu, crnogorska državna tajnica u ministarstvu za europske poslove Biljana Papović na upit DW-a rekla je da se nada „većem angažmanu Berlina i većoj jasnoći oko toga da je zapadni Balkan prioritet vlade".

Za Podgoricu njemačko vodstvo ostaje ključno i to ne samo za bilateralne odnose nego i za ukupnu dinamiku procesa proširenja unutar EU-a.

Važan politički signal
U Tirani, glavnom gradu Albanije, kamo Wadephul odlazi nakon Podgorice, uloga Njemačke i dalje se vidi pozitivno. No albanska politička analitičarka Alba Cela iz Albanian Institute for International Studies, istraživačkog centra sa sjedištem u Tirani, upozorava da je potpora Berlina „sve samo ne razumljiva sama po sebi“. Najnoviji EU-barometar pokazuje da samo 49 posto Nijemaca podupire daljnje širenje EU-a. Upravo zato Cela Wadephulovo putovanje u regiju vidi kao važan politički signal.

Oduševljenje Europskom unijom u Albaniji je veliko: potpora pristupanju EU-u iznosi više od 80 posto. Ipak, regionalni stručnjak DGAP-a Milan Nic upozorava da Albanija „tek stoji na početku teškog puta“. Unatoč dobroj atmosferi, zemlja „još nije zatvorila ni jedno pregovaračko poglavlje“, a osobito u temeljitim područjima treba napraviti mnogo.

„Bit će doista bolno kada dođe do pitanja vlasništva, regulacije i okoliša – područja u kojima se pravna stečevina EU-a mora u potpunosti preuzeti“, kaže Nic. Trajna tema ostaje i borba protiv korupcije.

Srbija: najkompliciranija stanica puta po zapadnom Balkanu
Najdelikatniji termin očekuje njemačkog ministra vanjskih poslova u Beogradu. Ondje potpora EU-u iznosi tek oko 38 posto, a utjecaj Rusije i dalje je snažan. CDU politički održava bliske kontakte sa strankom predsjednika Aleksandra Vučića – no Srbija je u izvješću Europske komisije o napretku najslabija zemlja u regiji.

Zastupnik Bundestaga Boris Mijatović (Zeleni), koji je paralelno s Wadephulom također boravi u regiji zajedno sa svojim stranačkim kolegom Antonom Hofreiterom, predsjednikom Odbora za europske poslove, podsjeća na parlamentarne izbore u Srbiji 2023. godine.

Tada je Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) u svom izvješću utvrdila izbornu prijevaru i manipulacije. Zato Mijatović očekuje da će Wadephul to spomenuti u Beogradu.

Zelenog zastupnika brinu i geopolitički pomaci: povlačenje američke organizacije USAID iz programa za medije i demokraciju stvara „velik problem“, jer time nastaje dodatni prostor za ruski utjecaj.

Najmlađa europska država, Republika Kosovo, kao Wadephul odlazi u utorak, prije gotovo tri godine je podnijela zahtjev za članstvo u EU-u. Trenutno se zemlja nalazi u krizi, osam mjeseci nakon parlamentarnih izbora Kosovo još uvijek nema vladu.

Pa ipak, pogled je uprt u Berlin. Politologinja Njomza Arifi kaže: „Nadam se da će ovo poslužiti kao signal političkoj krizi u Kosovu i potaknuti odgovorne da pronađu izlaz iz situacije.“

Ne zaboraviti Sjevernu Makedoniju
Mijatović posebno upozorava da se Sjeverna Makedonija ne smije izgubiti iz vida. Zemlja je 2019. promijenila ime kako bi okončala dugogodišnji spor s Grčkom te je provela ključne reforme. Unatoč tome, Sjeverna Makedonija ponovno je pod pritiskom da izmijeni ustav kako bi se u njega uvrstila bugarska manjina u zemlji. Nesigurnost je velika: „Promijenili smo ime… ali što slijedi nakon toga?“

Ovo pitanje točno opisuje gubitak povjerenja regije u europski proces. Sjeverna Makedonija je kandidat za članstvo u EU-u od 2005. godine. Pregovore s Bruxellesom otvorila je 2022., no od tada gotovo da i nema napretka.

Ubrzati ili kočiti?
Očekivanja od njemačkog ministra vanjskih poslova na zapadnom Balkanu jasna su: Berlin se treba jasno odrediti. Pod njegovom prethodnicom, političarkom Zelenih Annalenom Baerbock, prioriteti su bili jasni: integraciju zapadnog Balkana u EU izričito je navodila kao jedan od svojih triju prioriteta. Danas, kaže Mijatović, čuje se „čas tri, čas pet prioriteta – a ponekad zapadni Balkan uopće nije među njima“.

U regiji se kao loš signal doživljava i ukidanje funkcije povjerenika za zapadni Balkan u Ministarstvu vanjskih poslova. Tu je dužnost obnašao političar Zelenih Manuel Sarrazin. Crno-crvena koalicija, koja vlada od svibnja, ukinula je to mjesto kako bi smanjila broj državnih povjerenika.

Za Milana Niča odgovor na pitanje što savezna vlada planira na zapadnom Balkanu postat će jasan tek kasnije: „Godina 2026. pokazat će hoće li Njemačka ubrzati proširenje – ili će se proširenje EU-a ponovno naći potisnuto između konkurentnih prioriteta.“