Kroz javne nabavke prošle godine utrošeno je više od četiri milijarde KM, a samo oko tri posto tih sredstva su dobile inozemne kompanije koje su se natjecale na tenderima, piše portal Capital.ba.

Iako postoje argumenti da je dobro da javni novac završi u domaćoj privredi, zanemarljivi postotak javnih nabavki za koje su zainteresirane strane kompanije pokazuje da oni ne žele sudjelovati u ovakvim javnim nabavkama, što smanjuje mogućnost za jaču konkurenciju na tržištu.

Veće sudjelovanje ino-ponuđača bi imalo pozitivne efekte na suzbijanju korupcije, koja je omogućila da se javna sredstva daju u ruke podobnih firmi koje su po pravilu povezane s političkim vrhom u BiH, navodi Capital.ba.

Naime, posljednja istraživanja su pokazala da se zbog manipulacija, koje se događaju u tim postupcima u više od pola provedenih procedura prijavi samo jedna firma, što je najbolji pokazatelj da je korupcija otjerala konkurenciju iz javnih nabavki.

Koji je omjer raspoređivanja javnog novca najbolje je vidljivo iz godišnjih izvještaja Agencije za javne nabavke BiH.

Što kaže statistika

U 2022. godini dodijeljeno je 216.039 ugovora, od čega se na domaće ponuđače odnosilo 212.952 ili 98,56 odsto, a 3.087 ili 1,44 posto ugovora je „otišlo u ruke“ stranih ponuđača.

Ukupna vrijednost dodijeljenih ugоvоrа u pоstupcimа јаvnih nаbаvki u 2022. godini iznosila je 4.410.241.494 KM.

-Vrijednost dodijeljenih ugovora domaćim ponuđačima iznosila je 4.279.797.806 KM ili 97,04 posto ukupne vrijednosti svih dodijeljenih ugovora, a 130.443.688 KM ili 2,96 posto dodijeljeno je stranim ponuđačima, navedeno je u izvještaju AJN za prošlu godinu.

Ovi podaci nisu iznimka i slični trendovi u raspodjeli novca se mogu vidjeti i u prethodnim godinama.

U 2021. godini je dodijeljeno 203.701 ugovora. Domaćim ponuđačima je dodijeljeno 201.542 (98,94 posto) a stranim 2.159 (1,06 posto). Ukupna vrijednost dodijeljenih ugоvоrа u tom periodu je iznosila 2.803.956.860 KM. Od te sume u ruke domaćih firmi je otišlo 2.693.653.468 KM ili 96,07 posto ukupne vrijednosti svih dodijeljenih ugovora, a 110.303.391 KM ili 3,93 posto stranim firmama.

Čak i kada se „ode malo dalje“ statistika je skoro ista. U 2018. godini je dodijeljeno 185.581 ugovora od čega je 182.145 ili 98,15 posto pripalo domaćim firmama a 3.436 ili 1,85 posto stranim firmama.

Ukupna vrijednost dodijeljenih ugоvоrа u pоstupcimа јаvnih nаbаvki iznosila je 3.080.202.646 KM. Od te sume 2.973.024.383 KM ili 96,52 posto otišlo je domaćim poduzećima, a 107.178.262 KM ili 3,48 posto stranim ponuđačima.

Upućeni u ovu tematiku kažu da su brojni razlozi za takvu situaciju.

Često se zna u čije ruke ide ugovor

Iz Transparency international BiH upozoravaju da je u procesu javnih nabavki generalo prisutan mali broj ponuđača, što domaćih tako i stranih.

Kažu da tako mali broj sudionika ograničava nadmetanje, ne potiče aktivnu konkurenciju i najčešće je jasno kome će na kraju biti dodijeljen ugovor.

-Česta je i situacija da se ponuđači međusobno dogovaraju bez ugovornog organa i tako dijele tržište, a ova pojava znana kao koluzija je sankcionirana novim izmjenama i dopunama Zakona. Ovakve koruptivne aktivnosti utiču i na strane firme, koje najčešće na tenderima u našoj državi nastupaju u konzorcijumima s nekom domaćom firmom, objasnio je Damjan Ožegović iz TI BiH.

Objasnio je da se strani ponuđači suočavaju su još jednim problemom, a to je jezička barijera.

-Međutim za nabavke većih vrijednosti postoji obaveza oglašavanja obavještenja o nabavci i na engleskom jeziku. Do prije dvije godine je na snazi bio preferencijalni tretman domaćih ponuđača, što je svakako u startu ograničavalo ponude iz vana, ali iako ovo više ne važi broj ponuda a pogotovo dodijeljenih ugovora stranim ponuđačima se nije povećao, što indicira da oni iz drugih razloga nemaju interes da se nadmeću u postupcima javnih nabavki, istakao je on.

Naglasio je da je to posebno zabrinjavajuće u kompliciranim postupcima velikih vrijednosti kao što su izgradnja infrastrukturnih objekata, IT sistema i slično.

-U tim situacijama bi ponude ozbiljnih firmi iz vana s velikim iskustvima sigurno doprinijele obaranjima cijene, odnosno zdravoj konkurenciji, zaključio je Ožegović.

Korupcija demotivira inozemne kompanije da apliciraju

Ekonomista Admir Čavalić kaže da je postotak od skoro tri posto zanemariv, gotovo simboličan i da možda više govori o domaćem tržištu i sistemu javnih nabavki nego o aktivnostima inozemnih kompanija.

-Vjerojatno da javne nabavke nisu toliko interesantne za inozemne kompanije, a moguće je identificirati brojne razloge – kompleksna procedura, visoki transakcijski troškovi spram eventualne dobiti, niska konkurentnost na domaćem tržištu, na primjer zbog nedostatka putne infrastrukture i slično, te korupcija ili još točnije percepcija korupcije kako se to prati shodno Indeksu percepcije korupcije, kazao je Čavalić.

Napominje da bez obzira da li je u pitanju stvarna korupcija ili pak percepcija korupcije rezultat je isti.

-Svejedno, obe stvari donose loše rezultate/ishode, tako što demotiviraju kako inozemne, tako i domaće kompanije da apliciraju. To nije dobro i pogoduje samo onima koji “znaju plivati” u našem sistemu koji se zaista označava koruptivnim. Kako riješiti ovaj problem? Više transparentnosti, manje korupcije i to sve postaviti kao strateški cilj koji se rješava kroz konkretne reforme, naveo je on.

Smatra da sudjelovanje većeg broja firmi na tenderima može imati pozitivne efekte.

-Uvijek je dobro imati više konkurencije, naročito inozemne. To donosi sveopću koristi – za državu u ovom slučaju, porezne obveznike, ali svakako i za ekonomiju, pa čak i domaće kompanije koje na taj način postaju konkurentnijim. Upravo zbog toga se zagovaraju inicijative intenziviranja regionalne suradnje kao što su Berlinski proces, Otvoreni Balkan, funkcionalna CEFTA i slično. Konačni cilj je da imamo prije svega regionalne kompanije koje će se međusobno natjecati po pitanju javnih nabavki u regiji Zapadnog Balkana, a zatim i EU, zaključio je Čavalić, piše Capital.ba.