Kreditno zaduženje građana BiH u mjesec dana poraslo je za gotovo 168 milijuna maraka. Dok je na godišnjoj razini zabilježen rast kredita stanovništva za milijardu i 23 milijuna maraka. Ovo na prilično ilustrativan način svjedoči o činjenici da žitelji BiH, uslijed neusklađenosti visine osobnih primanja i rasta cijena u inflaciji, kao jedinu opciju za saniranje tekućih obveza vide kredite.

Život na pozajmicu
Murisa Marić, izvršna direktorica Udruge za zaštitu potrošača “Don” iz Prijedora, za Večernji list kaže kako ne začuđuje situacija u kojoj konstantno raste kreditna zaduženost građana BiH. Dodaje kako je očito da veliki broj stanovnika mora posegnuti za pozajmicama kako bi zadovoljio brojne dnevne potrebe. Krenuvši od nabave ogrjeva do opremanja djece za školu. Kreditiranje se koristi i za neke druge namjene koje odavno više nisu luksuz, već potreba, poput kupnje automobila. Tu svakako valja navesti, dodaje, i mlade bračne parove koji se moraju kreditno zaduživati kako bi riješili svoje stambeno pitanje u zemlji u kojoj je cijena kvadrata davno prešla 3 tisuće maraka.

Podsjeća i kako je sindikalna potrošačka košarica jasan pokazatelj stanja u kojemu se nalazimo. Ono govori da smo siromašno društvo čija mjesečna primanja nisu dovoljna za zadovoljenje svih potreba. Večernji list već je ranije objavio i kako najveći udio čine nenamjenski gotovinski krediti. Ovo pak upućuje na zaključke kako tekuća potrošnja i nepredviđeni izdaci stanovništvu u BiH predstavljaju i ključni financijski izazov. Podsjećamo, sindikalna potrošačka košarica koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao za travanj 2025. godine iznosi 3168,90 KM, dok je pokrivenost sindikalne potrošačke košarice prosječnom plaćom 48,12%. Istodobno, pokrivenost sindikalne potrošačke košarice minimalnom plaćom je 31,56%.

Prilikom izrade sindikalne potrošačke košarice u obzir je uzeta prosječna plaća isplaćena u Federaciji BiH te minimalni troškovi života četveročlane obitelji koju čine dvije odrasle osobe i dvoje djece, od kojih je jedno u srednjoškolskoj, a drugo u osnovnoškolskoj dobi. Samu potrošačku košaricu čini sedam kategorija čiji je udio sljedeći: prehrana – 44,85%, stanovanje i komunalne usluge – 13,65%, higijena i održavanje zdravlja – 9,38%, obrazovanje i kultura – 10,10%, odjeća i obuća – 11,36%, prijevoz – 4,35% te održavanje kućanstva – 6,31%.

Kreditna struktura
A sada nešto o kreditnoj strukturi koja jasno otkriva porast zaduženja kod svih kategorija u posljednjih mjesec dana. Ukupni krediti domaćim sektorima na kraju travnja 2025. godine iznosili su 26,76 milijardi KM. U odnosu na prethodni mjesec zabilježeno je povećanje kredita od 295,1 milijun KM (1,1%). Kreditni rast registriran je kod svih sektora, a na prvom mjestu je stanovništvo s rastom od 167,7 milijuna KM (1,3%). Slijede krediti privatnih poduzeća koji su povećani za 78,2 milijuna KM (0,7%), vladinih institucija koji su veći za 7,3 milijuna KM (0,5%), nefinancijskih javnih poduzeća koji su porasli za 39,1 milijun KM (6,2%) i kod ostalih domaćih sektora kod kojih rast iznosi 2,8 milijuna KM (0,9%). Na godišnjoj razini ukupni krediti porasli su za 2,48 milijardi KM.

Godišnji rast kredita registriran je kod sektora stanovništva za 1,23 milijarde KM (10,1%). Kod privatnih poduzeća rast je iznosio 826,4 milijuna KM (8,1%). Vladine institucije su se dodtano zadužile za 278,1 milijun KM (25,1%). Nefinancijska javna poduzeća su povećala zaduženost za 92,8 milijuna KM (16%). Ostali domaći sektori su se dodatno zadužili za 59,5 milijuna KM (23,5%).

Gledajući ukupnu zaduženost, na prvom mjestu su krediti stanovništva s iznosom od 13 milijardi i 365,8 milijuna maraka, a slijede privatna poduzeća uz iznos kredita od 11 milijardi i 22 milijuna maraka. Na trećem su mjestu vladine institucije s iznosima kredita od milijardu i 385,1 milijun maraka, a ostatak ljestvice čine javna poduzeća s iznosom od 672,5 te ostali domaći sektori s 312,5 milijuna maraka, piše Financa.