Tko će profitirati iz političke krize u BiH? HDZ BiH na pregovarački stol stavio je nekoliko pitanja. Jesu li to uvjeti ili je vrijeme za otklanjanje međusobnih strahova? 

Sljedeći tjedan najavljen je sastanak i potpisivanje sporazuma nove koalicije vlasti u BiH nakon izbacivanja SNSD-a Milorada Dodika, nepravomoćno osuđenog od Suda BiH i čovjeka pod tjeralicom zbog neodazivanja Tužiteljstvu na saslušanje zbog protuustavnog djelovanja.

Stranke Trojke, SDP, Narod i pravda (NiP) i Naša stranka (NS) te HDZ BiH, za Dodika su kazale da je prošlost i da se zbog svojih političkih poteza i krize koju je izazvao „sam izbacio iz vlasti“.

U igru, umjesto Dodikovog SNSD-a, sada ulazi još jedna 'trojka' – tri oporbene stranke iz RS-a: SDS, PDP i Lista za pravdu i red. BiH se suočava s velikim izazovima, ali i pitanjima koja je na stol stavio HDZ.

Predsjednik HDZ BiH Dragan Čović, govoreći o prioritetima koje je ova stranka iznijela partnerima, kaže kako to nisu uvjeti već potreba izgradnje temelja povjerenja kroz pravnu osnovu za razgovore i zajednički rad.

„Prioritet je riješiti pitanje zakona koji su nam nužni kako bismo otvorili pregovarački proces - Zakon o sudu, o VSTV-u i uvjete za pregovarački okvir. Tu je i Plan rasta. Želimo da naši partneri zaista vide suštinu krize i nefunkcioniranja vlasti, a to je je današnje stanje nejednakopravnosti tri konstitutivna naroda, odnosno, narušavanje prava hrvatskog naroda. Ključno je osigurati biranje legitimnih predstavnika i zaštitu kolektivna prava. Jednako očekujem rad i na funkcionalnosti onih institucija koje danas neadekvatno odgovaraju na izazove u BiH“, govori Čović za DW o pitanjima na kojima će inzistirati.

Ističe da je rješavanje Izbornog zakona pitanje koje HDZ želi vratiti na stol te kako vjeruje da se s partnerima iz RS-a i FBiH taj korak može napraviti.

„Dijelim svoj optimizam da je kriza ujedno i šansa da riješimo neke probleme. Ovo je prigoda za dugoročnu stabilnost, koja se postiže kroz razumijevanje, pa i kroz ove reforme kada je u pitanju borba za vlast. Tu nećemo stati“, izričit je Čović.

Navodi kako treba riješiti mnoga pitanja kako bi BiH bila funkcionalna, ali i da je potrebno čvrsto partnerstvo s bošnjačkim i srpskim partnerima, kao i Hrvatima.

„Činjenica je da jedino kroz stalne razgovore sa svim nositeljima vlasti - i kroz poziciju i opoziciju - možemo tražiti rješenja kroz institucije BiH. Uvjeren sam da ćemo relativno brzo i uz pomoć međunarodnih partnera doći do unutarnje stabilnosti i otvoriti pitanja koja su dugo zatvorena, a kojim ćemo dugoročno riješiti krize koje se ciklično ponavljaju“, zaključuje Čović.

Zastupnik Naše stranke u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH (PSBiH) Predrag Kojović u izjavi za BHRT kazao da je njegova stranka predložila da se članovi Predsjedništva BiH biraju, neizravno, iz PS BiH, samo članovi iz Federacije BiH, Bošnjak i Hrvat. Zbog brojnih negodovanja koja su uslijedila, neizvjesno je što će u konačnici biti dogovoreno.

Kajtaz: Nije trenutak za uvjetovanje
Međutim, Faruk Kajtaz, radijski urednik i politički analitičar iz Mostara smatra kako HDZ neće imati velike koristi od političke krize, kada je riječ o njihovim uvjetima.

„HDZ se ne može nadati velikim ustupcima od Trojke i eventualnih, novih partnera iz RS-a, izuzev tehničkog preformuliranja vlasti. Što se tiče izbornog zakona, Trojka je to mogla i prije podržati, a nije i pitanje je hoće li sada“, komentira Kajtaz za DW.

On drži kako je najveća usluga HDZ-u iz ove političke krize razlog za odricanje od Milorada Dodika: „On je postajao sve veći remetilački i previše toksičan faktor, a svaka daljnja suradnja s njim kontraproduktivna.”

„HDZ može biti sretan jer iz svega ovoga može izaći na častan način. Međutim, nijedno od pitanja koja su pred BIH ne mogu se riješiti bez HDZ-a. Ali, isto tako, nije trenutak uvjetovanja, a zasigurno će biti potrebno i sudjelovanje oporbe“, ocjenjuje Kajtaz.

Izetbegović: „Ako zatraže, podmetnuti ćemo rame“
No, Bakir Izetbegović predsjednik SDA, najjače bošnjačke, sada oporbene stranke, za MTV Igman dao je pozitivne signale mogućeg dogovora i vladajućih i oporbe. On je rekao kako „HDZ počinje igrati ozbiljnu, stabilizirajuću ulogu“.

„Ako ovako ostane s porukama koje šalje Čović, Hrvati bi mogli stabilizirajuće djelovati. Imamo iskustva iz prethodnih 20-ak godina i mislim da su naučili lekciju da nije dobro kada se udruže sa Srbima", naveo je lider SDA.

Ponudio je „rame“. “Sve su pozicije podijeljene, ne možemo ništa uzeti da uđemo u vlast izuzev podmetnuti rame u teškoj situaciji. Međutim, mi smo državotvorna stranka, nije nam svejedno što se događa. Ako bude bilo potrebe, ako zatraže - podmetnut ćemo rame“, poručio je.

Ništa bez Dodikovog SNSD-a
Ivana Marić, politička analitičarka, komentirajući bh politička previranja, kaže kako je Čović pokušao pomiriti Trojku i SNSD, ali da je na koncu morao „izabrati stranu“.

„Nije mu to lako palo, ali je prevagnulo to što je protuustavno postupanje Dodika stalo na put Čovićevoj želji o nastavku puta BiH ka EU“, komentira Marić za DW.

Ipak, po njoj, najveću koristi iz promjena mogla bi izvući – oporbena trojka iz RS-a zbog mogućnosti širenja biračke podrške.

„Za Trojku i HDZ je šteta već nanesena zbog koalicije sa SNSD-om i sada i jedna i druga strana mora uložiti veće napore kako bi nadoknadili izgubljeno vrijeme i opravdali povjerenje koje su na početku dobili od EU“, ocjenjuje ona.

Ali, svi budući koraci na putu ka EU, kako podsjeća, neće se moći napraviti bez SNSD-a.

„Dodik i dalje drži tri izaslanika u Domu naroda koji svojim nedolaskom mogu ugasiti sve Čovićeve želje, ali i nadu građana BiH da ćemo se približiti EU. Ono što bi moglo utjecati na Dodika da ipak ne blokira reforme je novac EU i brojni projekti koji bi se realizirali na prostoru RS-a“, pribojava se Marić novih blokada.

Smatra da su politička previranja prilika domaćim institucijama da pokažu jesu li dovoljno sposobne i neovisne raditi bez međunarodne pomoći, a posebno nakon što je, kako podsjeća, odlaskom američkog veleposlanika Michaela Murphyja, OHR izgubio podršku za samostalno rješavanje bh. problema.

„Otklanjati strahove jedni drugima"
Međutim, kako pomiriti zahtjeve, uvjete, očekivanja? Martin Raguž, predsjednik Programskog vijeća i bivši predsjednik oporbenog HDZ 1990, navodi kako se posljednji događaji moraju shvatiti vrlo ozbiljno.

Raguž kaže, kako su u RS-u, zbog ignoriranja izbornog opredjeljenja Hrvata u BiH, isticali da je problematična Federacija, a ne RS.

„Između ostaloga, i to je dovelo do ove faze u RS-u“, smatra. Ali, on u krizi vidi mogućnost.

„Krize uvijek donose i katarzu i okretanje jednih prema drugima. Povijesni je trenutak da preuzmemo odgovornost i unaprijedimo odnose u FBiH, pa tako i u BiH, i spriječimo nove eskalacije i negativan ishod“, upozorio je on.

Raguž kreće od Hrvata: „Moramo biti odgovorni i respektirati strahove bošnjačkog naroda koji su svoju sudbinu, u svakom smislu, vezali za neovisnu, jedinstvenu i suverenu BIH. Ali, pitanje je hoće li podijeliti tu odgovornost za BiH ili žele imati ekskluzivitet u odlukama i tako odabrati teži put. Vjerujem da je pravi put izgradnja povjerenja i zajednička odgovornost za ovu zemlju, čime ćemo otklanjati strahove jedni drugima. Vjerujem da je došlo to vrijeme“, zaključuje Raguž, piše DW.