Hrvatsko narodno kazalište (HNK) u Mostaru reagiralo je na članak objavljen 16. srpnja 2025. godine na portalu Klix.ba pod naslovom 'Sud dopustio Medžlisu IZ Mostar da se uključi u sudski proces zbog gradnje HNK na Lakišića haremu', ocjenjujući ga kao pun netočnih i tendencioznih tvrdnji. U reakciji HNK Mostar najprije se osporava sam naziv 'Lakišića harem' za lokaciju na kojoj se gradi zgrada Kazališta. 

Tvrde da takav naziv nikada nije korišten u službenim, pravnim niti povijesnim dokumentima – ni u zemljišnim knjigama, ni u javnim evidencijama, niti u svakodnevnom diskursu – i to još od 1882., kada su u Mostaru uspostavljene prve katastarske i gruntovne evidencije. 

Prema tvrdnjama HNK, čak ni Islamska zajednica u Mostaru nije koristila taj naziv sve do posljednjih nekoliko godina, kada ga je, kako kažu, počela forsirati u javnom prostoru. U prilog svojim tvrdnjama, iz HNK podsjećaju na Odluku iz 1995., odnosno njenu dopunu iz 1997., kojom je tadašnji dogradonačelnik Safet Oručević, u funkciji predsjednika Skupštine Opštine Mostar, dodijelio IZ Mostar 205 nekretnina na upravljanje i korištenje. 

Među njima, navode iz HNK, nije bilo spomenute lokacije. Zaključuju da je i sam Odbor IZ Mostar tada smatrao da ova parcela ne pripada Islamskoj zajednici, niti ju je nazivao 'Lakišića harem'. Također se osvrću na interpretaciju rješenja Općinskog suda koju su, prema HNK, mediji pogrešno prenijeli. Naime, u članku na Klix.ba se navodi da je Sud 'uvažio kvalifikacije o sakralnom karakteru prostora', dok iz HNK tvrde da je sud samo prenio navode iz podneska Medžlisa IZ Mostar, isto kao što je prenio i tvrdnje HNK, bez da ih je usvojio. 

Naglašavaju da sud eksplicitno navodi kako 'ne može izvesti pouzdan zaključak o postojanju određenog prava predlagača na predmetnoj nekretnini'. 

'Riječ je, očito, o perfidnom izvrtanju činjenica kojim se navođenje kvalifikacija i tvrdnji iznesenih u podnesku MIZ Mostar nastoji prikazati kao uvažavanje i legitimiranje tih kvalifikacija od strane suda. Što više, sud u predmetnom rješenju eksplicitno tvrdi: 'na osnovu dostavljene materijalne dokumentacije predlagača (MIZ Mostar – op.a.) NE MOŽE se izvesti pouzdan zaključak o postojanju određenog prava predlagača na predmetnoj nekretnini'', poručuju iz HNK. Prema podacima kojima raspolaže HNK, u zemljišnoj knjizi za vakufe s područja Mostara – koja se nalazi u zbirci isprava Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu – predmetna lokacija nije evidentirana kao vakuf. Ujedno navode da je zemljište na kojem se gradi zgrada Kazališta decenijama bilo u javnoj i državnoj funkciji – tu se od 1884. godine nalazio željeznički kolodvor, kasnije Robna kuća HIT, a potom zgrada HNK Mostar.

Iz Kazališta izražavaju zabrinutost zbog, kako kažu, konstantnog širenja 'laži, dezinformacija i izmišljotina', kao i zbog 'agresivnih javnih pritisaka' koji, prema njihovom stavu, od samog početka prate ovaj sudski postupak. Poručuju da će uložiti žalbu Županijskom sudu u Mostaru, uvjereni da će materijalne i pravne činjenice ipak prevagnuti nad 'apsurdnim političkim igrama'.

Posebno su kritični prema ulozi Javnog gradskog pravobranitelja Almira Mujkanovića, koji, kako tvrde, praktično 'tuži sam sebe' – zastupa Grad Mostar i istovremeno pokreće spor protiv Grada, i to bez suglasnosti Gradskog vijeća i unatoč protivljenju gradonačelnika. Cijeli slučaj HNK ocjenjuje apsurdnim i zaključuje riječima: 'Čudna jada od Mostara grada'.