Značaj zasjedanja prvog ZAVNOBiH-a je što je, nakon 480 godina, od kada je Bosna izgubila svoju neovisnost 1463. godine, prvi put došlo do obnove te državnosti kroz izraz volja svih njenih naroda. Jednako su značajni i Rezolucija ZAVNOBiH-a i Proglas narodima Bosne, a osobito slobodno iskazano opredjeljenje naroda Bosne da njihova zemlja Bosna bude ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, već i srpska i hrvatska i muslimanska - slobodna BiH, u kojoj će se osigurati puna ravnopravnost i jednakost svih Srba, Hrvata i muslimana. Bošnjaci su tada bili određivani tim terminom. Danas smo izgubili dosta od tih vrijednosti. BiH je uvijek imala probleme, ali ako je bila u dvije carevine koje su se raspale, a ona opstala, pa u dvije  kraljevine - SHS i Jugoslavije - koje su se raspale, a ona opstala. Onda Jugoslavija, a BiH preživjela. Preživjet će BiH i tu politiku Dodika i pokušaj njegovog secesionističkog djelovanja. Zaista, ta politika nema nikakvu pravnu snagu niti je normativno djelo niti u duhu Daytona,  da ne govorim nešto što je potpuno nemoguće. Postoji jedno ozbiljno breme s kojim će se morati suočiti a to je odgovornost za presuđen genocid. Kako bi izgledalo da svijet dozvoli cijepanje BiH, a da jedna tvorevina s takvom presudom postane država? Mislim da svijet nije toliko poludio da bi takvo što dozvolio, to je utopija. Međunarodni pravni poredak se mora dovesti u sklad i ako imate odgovornost za pojedince, onda mora postojati i odgovornost RS. Ona je praktično nagrađena Daytonskim sporazumom za izvršeni genocid. Kada se BiH bude transformirala u jednu državu koja će biti funkcionalnija, s možda regijama, onda će krenuti s ekspanziji. To će se prije ili poslije morati desiti, ali pretpostavka je da bude brže kroz ulazak u NATO i EU, kada se smanje ove snage koje BiH ne žele dobro, navodi profesor Suad Kurtćehajić.