Šef agencije Ujedinjenih naroda za palestinske izbjeglice rekao je na hitnom sastanku UN-a da je "trenutni humanitarni prekid vatre postao pitanje života i smrti za milione", optužujući Izrael za "kolektivno kažnjavanje" Palestinaca i prisilno raseljavanje civila, prenosi AP.

Philippe Lazzarini je upozorio da će daljnji slom civilnog reda nakon pljačke skladišta agencije od strane Palestinaca u potrazi za hranom i drugom pomoći "učiniti izuzetno teškim, ako ne i nemogućim, nastavak rada najveće agencije UN-a u Gazi".

Na brifingu u Vijeću sigurnosnti, šef organizacije za djecu UNICEF i visoki humanitarni dužnosnik UN-a dali su strašnu sliku humanitarne situacije u Gazi 23 dana nakon iznenadnih napada Hamasa 7. oktobra u Izraelu i njegove vojne odmazde koja je usmjerena na „uništavanje“ militantne grupe koja kontrolira Gazu.

Prema posljednjim podacima Ministarstva zdravlja Gaze, više od 8.300 ljudi je ubijeno - od čega 66 posto žena i djece - i desetine hiljada povrijeđeno, saopćila je humanitarna kancelarija UN-a.

Izvršna direktorica UNICEF-a Catherine Russell kazala je da taj broj uključuje više od 3.400 ubijene djece i više od 6.300 povrijeđene.

- To znači da je više od 420 djece ubijeno ili povrijeđeno u Gazi svakog dana – broj koji bi svakog od nas trebao potresti do srži - rekla je ona.

Lazzarini je rekao da ovo premašuje broj djece ubijene godišnje u svjetskim konfliktnim zonama od 2019. i naglasio da ovo ne može biti 'kolateralna šteta'.

Mnogi govornici na sastanku vijeća osudili su Hamasove iznenadne napade 7. oktobra na Izrael u kojima je ubijeno više od 1.400 ljudi i pozvali na oslobađanje oko 230 talaca koje su militanti odveli u Gazu. Ali gotovo svaki govornik je također naglasio da je Izrael prema međunarodnom humanitarnom pravu dužan zaštititi civile i njihove osnovne stvari za život, uključujući bolnice, škole i drugu infrastrukturu — a Izrael je kritiziran jer je prekinuo hranu, vodu, gorivo i lijekove za Gazu i prekinuo komunikaciju za nekoliko dana.

Izrael proširio kopnene operacije u Gazi, Netanyahu odbacio pozive na obustavu borbi

Hamas je saopćio da su njegovi militanti u Gazi ispalili protutenkovske projektile na izraelske invazione snage rano u utorak, a premijer Benjamin Netanyahu odbacio je pozive na obustavu borbi koje su produbile humanitarnu krizu palestinske enklave, javlja Reuters.

Izrael je proširio kopnene operacije u Gazi dok nastoji kazniti vladajući pokret u Gazi Hamas za smrtonosno divljanje prije tri sedmice za koje izraelske vlasti kažu da je u njemu ubijeno više od 1.400 ljudi.

Svjedoci su rekli da su izraelske snage u ponedjeljak gađale glavni put Gaze sjever-jug i napale grad Gazu iz dva pravca. Izrael je saopćio da su njegove trupe oslobodile vojnika iz Hamasovog zatočeništva, jednog od 239 talaca za koje Izrael kaže da su zarobljeni 7. oktobra.

Brigade al-Qassam, Hamasovo naoružano krilo, saopćile su da su se militanti sukobili rano u utorak s izraelskim snagama koje su "napale na južnu osovinu Gaze, (uključujući) mitraljezom, i gađale četiri vozila projektilima al-Yassin 105", misleći na lokalno proizvedene protutenkovske rakete.

Militanti su također gađali dva izraelska tenka i buldožera u sjeverozapadnoj Gazi projektilima, saopćio je al-Qassam.

Reuters nije mogao potvrditi izvještaje o sukobima. Izraelska vojska nije odmah dala komentar.

Zdravstvene vlasti u Gazi kažu da je 8.306 ljudi, uključujući 3.457 maloljetnika, ubijeno u izraelskim napadima od 7. oktobra. Zvaničnici UN-a kažu da je više od 1,4 miliona civilnog stanovništva Gaze od oko 2,3 miliona ostalo bez krova nad glavom.

Prelijevanje bliskoistočnog sukoba u Siriju već je počelo

Specijalni izaslanik UN-a za Siriju Geir Pedersen upozorio je u ponedjeljak da je prelijevanje izraelsko-palestinskog sukoba u Siriju već počelo.

Od marta 2020. godine, sirijski sukob je u svojevrsnoj strateškoj pat poziciji koju karakteriziraju statične linije fronta, uporno nasilje i sporadična eskalacija, s de facto vlastima koje učvršćuju svoju kontrolu i pet stranih vojski prisutnih i aktivnih u toj zemlji, poručio je on Vijeću sigurnosti.

- Dugo sam međutim, upozoravao da ovaj status quo ostavlja Siriju u opasnosti da zemlja tone u dublju i produženu fragmentaciju, i uključuje rizike eskalacije najstrašnije vrste. Moja upozorenja su postala glasnija ove godine jer smo vidjeli rastuću nestabilnost i nasilje, pogoršano nedostatkom smislenog političkog procesa. Danas izražavam uzbunu da je situacija sada na najopasnijoj tački već duže vrijeme - kazao je.

Pedersen je rekao da upozorava jer se, pored nasilja koje proizlazi iz samog sirijskog sukoba, sirijski narod sada suočava sa zastrašujućom perspektivom potencijalne šire eskalacije, s obzirom na alarmantne događaje u Izraelu i na okupiranoj palestinskoj teritoriji i široj regiji.

Prelijevanje u Siriju nije samo rizik. Već je počelo - rekao je.

Zračni napadi, koji se pripisuju Izraelu, pogodili su aerodrome u Aleppu i Damasku nekoliko puta u posljednjih mjesec dana. Osim toga, Izrael kaže da je odgovorio artiljerijom, minobacačkim i zračnim napadima na, kako tvrdi, brojna lansiranja iz Sirije prema Izraelu na okupirani sirijski Golan. Sirijska vlada tvrdi da su neki njeni vojnici ubijeni i povrijeđeni u tim napadima, kao i civilni radnici u napadima na aerodrome, kaže Pedersen.

U međuvremenu, Sjedinjene Države kažu da su se njihove snage suočile s višestrukim napadima grupa za koje tvrdi da ih podržava Iran, uključujući i teritoriju Sirije. Prošle sedmice, Sjedinjene Države izvele su napade na objekte u Siriji za koje tvrde da ih koriste iranski Korpus garde Islamske revolucije i grupe koje podržavaju. Daljnje razmjene su ponovo prijavljene u ponedjeljak, napomenuo je on.

- S obzirom da je šira regija u najopasnijoj i najnapetijoj tački u dugo vremena, gorivo se dodaje u lonac koji je već počeo da ključa. Čak i prije regionalnih dešavanja, Sirija je doživljavala najgori porast nasilja u više od tri godine - rekao je on, prenosi Xinhua.