Piše: V. S. Herceg

 Nakon što je susjedna Srbija ovog srpnja potpisala sporazum o razumijevanju o strateškom partnerstvu Srbije i Europske unije na području održivih sirovina, lanaca vrijednosti baterija i električnih vozila, što omogućava početak istražnih radnji na iskopavanju litija u toj zemlji, sličan interes ima i aktualna vlast u Republici Srpskoj (RS), predvođena entitetskim predsjednikom Miloradom Dodikom.

Međutim, kao i u Srbiji, ekološki aktivisti i lokalne zajednice već najavljuju snažan otpor eksploataciji litija. No, to neće biti samo ekološki problem, već i politički, jer oporbene stranke, i u Srbiji i u RS-u, ne slažu se s ovom namjerom vladajućih.

Najavljen početak istraživanja, lokalna zajednica protiv

Vlada RS-a najavila je početak istražnih iskopavanja u potrazi za litijem, a kao jedno od nalazišta je područje općine Lopare, smještenoj na sjeveroistoku BiH, odnosno, istoku RS-a, koja graniči s Federacijom. Tu su već prije provedena istraživanja, a mještani su iznimno proti takvih planova. I sam načelnik ove općine, Rado Savić, nače član Srpske demokratske stranke (SDS), zbog svega najavljuje i prosvjede. - Ukoliko bi se dala dozvola za eksploataciju litija, budite uvjereni da će narod u Loparama i u susjednim općinama, kako u FBiH tako i u RS, pobuniti i fizički neće dozvoliti pristup tom području, rekao je načelnik Savić, a njegovu izjavu prenio je N1 BiH.

No, da Vlada RS-a ne planira odustati od iskopavanja litija, vrlo traženom u industriji baterija za električna vozila i uređaje, pokazuje i odluka Narodne Skupštine Republike Srpske (NSRS) koja u svibnju ove godine, zahvaljujući većini glasova izaslanika vladajućih stranaka, nije usvojila Prijedlog deklaracije o protivljenju otvaranju rudnika litija, bora, natrija, stroncija, kalija itd., na području općine Lopare.

Tada je načelnik Lopara pozvao je narodne poslanike da usvoje Prijedlog deklaracije o protivljenju otvaranju rudnika litija na teritoriji te lokalne zajednice zbog potencijalnih štetnosti koje nose iskopavanja ovog metala te da se ne odobri koncesija za eksploataciju.

- Otvaranje ovog rudnika ugrozilo bi život i zdravlje ljudi, kao i životnu sredinu većeg dijela područja Lopara, upozorio je tada Savić. Njegov stav dijele i izaslanici oporbenih stranaka, ali kako se čini, to nije 'pilo vode' jer od 64 prisutna izaslanika samo je 21 glasao 'za' Prijedlog ove deklaracije. Izaslanik 'Liste za pravdu i red' Đorđe Vučinić, u raspravi u NSRS-u je kazao kako se 'plaši moguće katastrofe ako Ministarstvo energetike na čelu s Petrom Đokićem (stranka Socijalistička partija/SP, koalicijski partner SNSD-a, op.au.) odobri iskopavanje litija'.

- Prema trenutnim tehnologijama, treba 500 tisuća litara vode za ekstrakciju jedne tone litija. Posljedica bi bilo zagađenje rijeke Gnjice koja dalje ide u Savu. Posljedica hidraulike može biti i zagađenje podzemnih voda, a narod koristi vodu iz bunara. Zatim, kao posljedica ekstrakcije su isparavanja agresivnih kiselina koje odlaze u atmosferu i zajedno s padalinama dolazi do nagrizanja zemljišta, ali i nagrizanja pluća ljudi, te kože ljudi i životinja. Ugrozit će se kvaliteta zemljišta. Suštinski se neće moći saditi ništa”, upozorio je Vučinić.

Ministarstvo: Geološka istraživanja razvojna šansa 

Ali, iz Ministarstva energetike i rudarstva RS-a ovo pitanje ne vide tako dramatičnim. Osvrćuči se na ovu temu, iz ovog ministarstva za list Oslobođenje nedavno su istaknuli kako su 'geološka istraživanja razvojna šansa za svaku lokalnu zajednicu, ali da nadležne institucije Republike Srpske nikada ne bi dozvolile da se na bilo kom lokalitetu otvori rudarska proizvodnja koja bi mogla ugroziti život ljudi i koja nije u skladu sa standardima zaštite životne sredine i standardima struke'.

- Moramo biti svjesni činjenice da se istraživačke aktivnosti na našim prostorima vrše više od 70 godina. Imamo i Zavod za geološka istraživanja RS koji raspolaže iznimno kvalitetnom građom i rezultatima istraživanja još iz vremena bivše Jugoslavije i koja su dobra podloga za daljnja istraživanja. Istraživački projekti su nužni i korisni i kao znanstvena disciplina vrlo afirmativni, ali ne moraju nužno značiti i eksploataciju na određenoj lokaciji, naveli su.

Istaknuli su kako 'istraživanja nisu i eksploatacija' te da će se 'kao i da će se svaki oblik eksploatacije, detaljno analizirati i odobriti samo u slučaju kada svi zakonom propisani uvjeti budu ispunjeni, a posebno kada takvi projekti neće negativno utjecati na životnu sredinu'. Naravno, uz neizravnu poruku kako preispitivanju i sumnji nema mjesta.

- U lokalnim zajednicama gdje je bilo najviše otpora istraživanjima ljudi su pogrešno i tendenciozno informirani i izmanipulirani od strane onih koji imaju za cilj da, upravo zbog svojih interesa, spriječe ovakve razvojne projekte i onemoguće dalji razvoj geologije i rudarstva. Nepotrebno se želi stvoriti problem tamo gdje ga nema. Svi znamo da je rudarstvo pokretač suvremene civilizacije i temelj svake ekonomije i da na području RS ima dugogodišnju tradiciju, naveli su za Oslobođenje iz Ministarstva energetike i rudarstva komentirajući ovo 'vruće pitanje'.

Dodik je već najavio suradnju sa Srbijom, Mađarskom i Njemačkom 

Predsjednik RS-a Milorad Dodik upravo u litiju vidi šansu na 'financijskom injekcijom', ali i mogućnost ostanka na vlasti te, vjerojatno, vraćanja naklonosti EU-a čija industrija treba litij iz obližnjih država zbog smanjenja troškova prijevoza, naravno, uz očuvanje vlastitih prirodnih resursa.

Dodik je svojedobno na svom blogu najavio koordiniranu suradnju sa Srbijom, Mađarskom i Njemačkom oko istraživanja nalazišta. Na temu i pitanje oko eksploatiranja litija, a za što načelnik Lopara tvrdi kako će se 'usprotiviti građani ne samo u RS-u, već i u FBiH', neizbježan je i politički kontekst.

Naime, komentirajući snažno protivljenje ekoloških aktivista i oporbe iskapanju litija u susjednoj Srbiji, predsjednik NSRS-a Nenad Stevandić, kazao je kako će 'ukoliko vlast dobro iskoristi litij za razvoj, toliko će odskočiti da će oporba ostati bez bilo kakve alternative'.

- To im je zato zadnja šansa jer je tema na povijesnom maksimumu u svim porama društva. Vlada Srbije pokušava nametnuti da odlučuju pamet i znanost, ali oporba time gubi uporište pa se sukob produbljuje. Sijanje i širenje mržnje u Srbiji prema onim koji su je digli i guraju u daljnji razvoj, što povećava moć i utjecaj države, postaje alibi i za međunarodne faktore koji na to kaleme svoje spinove kako bi nas opet mogli da držati pod vodom. Ključno je pitanje što je alternativa razvoju?, tako ovo pitanje vidi Stevandić.

Ovo je ujedno i naznaka kako bi se stvari mogle odvijati i u BiH. Ali, ipak s nešto više komplikacija jer o svemu bi trebala odlučivati država, a ne entitet samostalno.