Od izlaska ChatGPT-a krajem 2022. umjetna inteligencija postala je glavni kanal kroz koji milijuni ljudi dolaze do informacija. Brzina i lakoća pristupa čine je neodoljivom, no novo istraživanje objavljeno u časopisu PNAS Nexus sugerira da taj komfor ima cijenu. Korisnici velikih jezičnih modela razvijaju pliće razumijevanje tema nego oni koji se oslanjaju na tradicionalno googlanje.

Svi pokusi pokazali isti rezultat
Studija opisuje sedam pokusa s više od 10.000 sudionika. Uspoređeni su načini učenja putem LLM-ova i standardne mrežne navigacije. Uočeno je da su sudionici koji su koristili ChatGPT u pravilu pisali kraće, generičke tekstove s manje činjenica koje su čitatelji ocijenili kao manje korisne. Čak i kad su svi imali na raspolaganju iste informacije, oni koji su ih dobivali u formi AI sinteze stjecali su površnije znanje.

Autori smatraju da se problem krije u pasivnosti. Google traži aktivno čitanje, selekciju i interpretaciju izvora, dok LLM obavlja taj posao umjesto korisnika. Iako ne predlažu napuštanje umjetne inteligencije, upozoravaju da bi je trebalo koristiti strateški – za brze činjenice, ne za temeljito učenje.

Istraživače je zanimalo i je li moguće učenje LLM-a učiniti aktivnijim procesom. Sudionike su uključili u specijalizirani GPT model koji je uz svoje sintetizirane odgovore nudio i web poveznice u stvarnom vremenu. Pokazalo se da je to uglavnom bilo uzalud jer se ogromna većina zadovoljavala ponuđenim sažetkom LLM-a. Nitko nije bio posebno motiviran dublje istraživati ​​izvore.

Rezultat je bio da su sudionici i dalje razvijali pliće znanje u usporedbi s onima koji su koristili standardni Google, otkrivaju istraživači. Sada žele usredotočiti na razvoj “aktivnijih” AI alata koji potiču korisnike na vlastito istraživanje, osobito u obrazovanju, piše Financa.