Republika Srpska do danas nije isplatila otpremnine osobama koje su tijekom ratnih godina nezakonito ostale bez posla. Instituciji Ombudsmana za ljudska prava BiH pristiže sve više zahtjeva za intervenciju zbog nerazumno dugog bremenskog razdoblja u kojem izvršenje pravomoćnih rješenja nije realizirano, prenosi BHRT. Zbog kršenja Odluke Povjerenstva za ljudska prava pri Ustavnom sudu BiH iz 2006. godine, sada bi RS, osim otpremnina, mogla  biti dužna isplatiti i obeštećenje zbog duljine postupaka.

Hasiba Smajić, bivša zaposlenica banjalučkog 'Incela', Rješenje o otpremnini zbog nezakonitog otkaza početkom rata dobila je 2019. godine. Zahtjevi gotovo 60.000 osoba koje su tvrdile da su tijekom rata nezakonito otpuštene podnošeni su 18 godina ranije. Danas 77-godišnja Hasiba strahuje da svoje pravo neće ostvariti. 

Prema dostupnim informacijama, isplate po osnovu pravomoćnih Rješenja Ministarstvo rada RS-a godinama ne izvršava s obrazloženjem da sredstva za tu namjenu nisu predviđena a izmjenama zakona više nisu dužni izvještavati u kojem roku će to uraditi. Ured Ombudsmana za ljudska prava izričit je da je posrijedi nepoštivanje prava na imovinu, utvrđenog Odlukom Ustavnog suda BiH, odnosno njegova Povjerenstva za ljudska prava iz 2006. 'Duljina trajanja postupka od trenutka podnošenja zahtjev izlazi izvan standarda jer se, prema praksi Europskog suda, računa cjelokupan postupak od trenutka podnošenja do njegova izvršenja, a to je razdoblje zaista predugo. Te osobe definitivno moraju biti obeštećene', ističe Jasminka Džumhur, obmudsmanka za ljudska prava BiH.  RS bi, slijedom rečenog, osim isplate otpremnina, dodatno morao isplatiti i obeštećenje. Podatke o broju pravomoćnih rješenja koja nisu izvršena i broju do sada isplaćenih osoba BHRT od Ministarstva rada RS-a nije dobio te u Ministarstvu, očito, ne smatraju da je od javnog interesa objaviti najnovije podatke prije roka predviđenog Zakonom o slobodnom pristupu informacijama. Podaci koji jesu javno dostupni, datiraju s isteka 2015. godine, kada je Ministarstvo jednog entitetskog zastupnika izvijestilo da je pozitivno riješeno nešto više od 17,5 tisuća zahtjeva te je do tada isplaćeno nešto više od sedam tisuća ljudi. 'Tužno je da stranke sada ponovno stavljamo u aktivnu ulogu traženja izvršenja tih odluka ili se pozivamo na Odluku Povjerenstva za ljudska prava da je pravno mišljenje već izrečeno, a duljina postupka preduga. Oni zaštitu, pak, mogu izravno tražiti pred Ustavnim sudom', dodaje Džumhur.