Francuski predsjednik Emmanuel Macron će 15. lipnja posjetiti Grenland kako bi "osnažio suradnju” s tim autonomnim teritorijem Danske za kojim u svojim izjavama poseže američki predsjednik Donald Trump, objavila je u subotu Elizejska palača.

Macron tamo putuje na poziv grenlandskog premijera Jens-Frederika Nielsena i danske premijerke Mette Frederiksen koja također stiže na najveći svjetski otok, piše agencija France Presse. 
Macron će time postati prvi inozemni čelnik u posjetu Grenlandu nakon izjava Trumpa o preuzimanju tog teritorija. Francuski predsjednik potom putuje na susret formata G7 u Kanadi, državu za koju je republikanski predsjednik SAD-a pak rekao da treba postati 51. američka savezna država.
Macron, Nielsen i Frederiksen razgovarat će o „sigurnosti sjevernog Atlantika i Arktika, kao i o temama klimatskih promjena, energetske tranzicije i sigurnosti opskrbe kritičnim sirovinama”, priopćila je Palača. 

Cilj putovanja je „jačanje suradnje” s Grenlandom na tim područjima te „doprinos jačanju europskog suvereniteta”, naglašava se u priopćenju. 
Danska premijerka rekla je da je taj posjet „još jedan konkretan dokaz europskog jedinstva” u vrijeme „teške međunarodne političke situacije” za njezinu državu. 
Trump od povratka u Bijelu kuću u siječnju ponavlja da SAD želi preuzeti Grenland te nije odbacio da bi se to moglo dogoditi i silom. 
 
„Potreban nam je”, rekao je republikanac o tom teritoriju bogatom sirovinama smještenom na geopolitički važnoj lokaciji. 
Trumpov potpredsjednik J. D. Vance je 28. ožujka posjetio američku vojnu bazu u Pituffiku, na sjeverozapadu otoka, a taj je posjet protumačen kao provokacija.
Vance je bio prisiljen otkazati posjet samom Grenlandu zbog negodovanja tamošnjih i danskih vlasti.
Američki potpredsjednik optužio je Dansku da "nije napravila dobar posao za stanovnike Grenlanda", da nije dovoljno ulagala u lokalno gospodarstvo te da nije učinila dovoljno za njegovu sigurnost. 
 
Kopenhagen je uzvratio SAD-u da „Grenland nije na prodaju” te da ne može „jednostavno anektirati teritorij druge države”. 
Iako su najveće stranke na Grenlandu sklone neovisnosti od Danske, nijedna od njih ne želi postati dio SAD-a.
To je potvrdila i anketa provedena u siječnju među 57 tisuća stanovnika Grenlanda koji su izrazili da ne žele biti američki državljani. 
Danska je nakon američkih prijetnji najavila izdvajanje dvije milijardi eura za jačanje sigurnosti na Arktiku.

I francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noël Barrot najavio je potencijalno slanje europskih snaga za osiguranje sigurnosti na tom području. 
Grenland je važan SAD-u jer se nalazi na najkraćoj putanji projektila iz Rusije, piše France Presse. Važnost položaja tog otoka raste i s topljenjem ledenjaka uzrokovanim klimatskim promjenama koji otvaraju nove pomorske puteve za svjetsku trgovinu, jVLJ HINA.