Dnevni.ba - PRELOADER

Magyar želi oživjeti utjecaj država Austro-Ugarske

1 h 37 min


Magyar želi oživjeti utjecaj država Austro-Ugarske
Péter Magyar

Novi mađarski čelnik Péter Magyar namjerava oživjeti utjecaj Srednje Europe oslanjajući se na njezinu carsku prošlost. Novoizabrani premijer, koji je na izborima ranije ovog mjeseca pobijedio Viktora Orbána, najavio je produbljivanje veza sa susjednim državama, posebice Austrijom, gradeći na snažnim gospodarskim vezama i zajedničkoj povijesti iz doba Austro-Ugarske, piše Politico.

"Nekoć smo dijelili istu državu, a Austrija je ključni gospodarski partner Mađarske", izjavio je Magyar nakon izborne pobjede. "Želio bih ojačati odnose između Mađarske i Austrije iz povijesnih, ali i iz kulturnih i gospodarskih razloga." Magyar je pobijedio Orbána djelomično i na obećanju da će resetirati odnose Mađarske s Europskom unijom.

Plan spajanja Višegradske skupine
No, on to vidi unutar osnaženog bloka srednjoeuropskih nacija predvođenih istomišljenicima s desnice, za koje vjeruje da dijele kulturne svjetonazore, gospodarske interese i konzervativne stavove o nizu pitanja, od migracija do energetske politike.

Uz iznimku Poljske, ove su zemlje, smještene između Zapadne Europe i Rusije, tradicionalno pokazivale i veću spremnost za održavanje poslovnih veza s Moskvom.

Budući mađarski premijer već je iznio kako planira ostvariti svoju viziju srednjoeuropskog bloka. Na tiskovnoj konferenciji ranije ovog mjeseca predložio je spajanje Višegradske skupine - neformalnog saveza Mađarske, Poljske, Češke i Slovačke - sa Slavkov formatom, okvirom suradnje koji uključuje Austriju, Češku i Slovačku.

"Vjerujem da je to u interesu svake zemlje, pa tako i Austrije i Mađarske", rekao je Magyar. "Stoga se nadam da po tom pitanju možemo postići napredak." Kao jasan signal te strategije, Magyar je najavio da će njegovi prvi službeni posjeti početkom svibnja biti Varšavi i Beču.

Učenje od Poljske
Dok Austriju smatra prirodnijim saveznikom, Magyar može mnogo naučiti od poljskog premijera Donalda Tuska i njegovih napora da obnovi liberalnu demokraciju nakon godina populističke vladavine, uključujući i načine za deblokadu sredstava EU-a zadržanih zbog zabrinutosti oko vladavine prava.

Jedan od Magyarovih glavnih prioriteta je osigurati oslobađanje 18 milijardi eura zamrznutih sredstava EU-a. Također se zalaže za pristup 16 milijardi eura vrijednim europskim obrambenim zajmovima i za ukidanje kazne od milijun eura dnevno, izrečene Mađarskoj zbog nepoštivanja zakona EU-a o migracijama.

"Posjet Varšavi služi razmjeni iskustava o povratku na liberalnu demokraciju", kaže Emil Brix, bivši austrijski diplomat i povjesničar koji je proučavao kraj Austro-Ugarske. "Posjet Beču više se tiče europske politike i potrebe da se iz ove regije razviju vlastiti prijedlozi." Čini se da je austrijska vlada otvorena za tu ideju.

Beč pozdravlja ideju
Visoki austrijski diplomat, govoreći pod uvjetom anonimnosti, rekao je da postoji logična osnova za jačanje suradnje srednjoeuropskih država unutar EU-a po uzoru na Benelux. "Sve smo mi države otprilike iste veličine s mnogo zajedničkih interesa, a zajedno bismo imali veću težinu pri glasanju", rekao je diplomat.

Za austrijsku vladu predvođenu konzervativcima, produbljivanje veza s Mađarskom dugo je bila strateška ambicija. Početkom 2000-ih, uoči pristupanja nekoliko bivših komunističkih zemalja EU, austrijski čelnici predlagali su obnovljeni savez sa Srednjom Europom.

Taj je napor na kraju propao zbog strahova u Poljskoj i Sloveniji da Beč želi ponovno uspostaviti svoju hegemoniju, više od 80 godina nakon raspada Austro-Ugarskog Carstva. Sada bliži savez predlaže samouvjerenija i prosperitetnija Mađarska.

Ni poljski se čelnici, s obzirom na rastuću gospodarsku i vojnu moć svoje zemlje, više ne osjećaju ugroženima takvom perspektivom, kažu stručnjaci. Ured poljskog premijera nije odgovorio na upit za komentarom.

Gospodarska povezanost
Očekuje se da će Magyar u Beču pokušati oblikovati zajednički stav o migracijama i razgovarati o sudbini Srednjoeuropskog sveučilišta, koje je 2019. preselilo svoj glavni kampus iz Budimpešte u Beč nakon Orbánove kampanje protiv te institucije, rekao je visoki austrijski diplomat.

Dvije su nacije već gospodarski neraskidivo povezane. Austrija je drugi najveći investitor u Mađarskoj nakon Njemačke, s obujmom ulaganja većim od 11.7 milijardi eura. Oko 134.000 Mađara radi u Austriji, mnogi od njih kao dnevni migranti.

Austrijska nacionalna banka u prošlogodišnjem je izvješću navela da rastuće trgovinske veze sa zemljama Srednje i Jugoistočne Europe imaju stabilizirajući učinak na austrijsko gospodarstvo u vrijeme rastuće globalne trgovinske neizvjesnosti.

Razlike i dalje postoje
Ipak, među srednjoeuropskim nacijama ostaju ključne razlike koje će zasigurno zakomplicirati napore za stvaranje čvršćeg saveza. Primjerice, po pitanju Ukrajine, Austrija i Poljska aktivno podržavaju dodatnu pomoć EU-a toj zemlji.

Iako se od Mađarske pod Magyarom više ne očekuje da će blokirati pomoć kao što je to činio Orbán, ona se pridružuje Češkoj i Slovačkoj u odustajanju od podrške paketu zajmova EU-a od 90 milijardi eura za Kijev.

Zemlje također imaju različite stavove o pristupanju Ukrajine bloku. Unatoč tim razlikama, stručnjaci tvrde da među srednjoeuropskim zemljama i dalje postoje snažni zajednički interesi, osobito kada je riječ o gospodarskim inicijativama i velikim infrastrukturnim projektima.

"Kad bi te zemlje mogle predstaviti cjelovite prijedloge i usklađene projekte, to bi ojačalo njihov položaj pri raspodjeli sredstava i kohezijskog novca iz Bruxellesa", rekao je Reinhard Heinisch, politolog sa Sveučilišta u Salzburgu.

Bruxelleski veteran
Magyarov napor da izgradi srednjoeuropski savez možda je ukorijenjen i u njegovu razumijevanju funkcioniranja moći u Bruxellesu. Budući premijer ondje je proveo gotovo desetljeće kao diplomat pod Orbánom, prije nego što je raskrstio s populističkom strankom Fidesz i postao zastupnik u Europskom parlamentu sa svojom konzervativnom političkom snagom, Tiszom, piše index.

"On je zapravo prvi mađarski premijer koji savršeno razumije kako funkcionira briselska i europska mašinerija", rekao je Stefano Bottoni, profesor s fokusom na Istočnu Europu na Sveučilištu u Firenci. "A ako želite imati veću težinu u Bruxellesu, ako želite biti protuteža velikim državama poput Francuske i Njemačke, onda se morate udružiti."

Vijesti iz svijeta


Lufthansa: Energetska kriza reže 20.000 letova

Globalno zrakoplovstvo ponovno ulazi u zonu nestabilnosti – ali ovaj put uzrok nije potražnja, ne...

3 min

Ukrajina: Ruski projektili prolaze kraj Černobila. To je zastrašivanje

Rusija  opetovano lansira dronove i projektile putanjama koje prolaze blizu ugašene nuklearne el...

7 min

Zelenski: Američki izaslanici dolaze u Moskvu, a u Kijev ne. To je nepoštovanje

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski poručio je da posjete američkih izaslanika Stevea Witko...

1 h 22 min