Mercedes je povukao radikalan potez i napustio koncept luksuzne strategije, te priprema ulazne modele koji bi mogli biti jeftiniji za četveroznamenkaste iznose. Špekulira se o spuštanju cijene najpovoljnijih Mercedesa za 20–30 posto u odnosu na dosadašnje početne cijene, piše financa.

U trenutku kada je električni CLA postavio novi plafon — za mnoge smiješno visoke cijene premium tržišta — Mercedes priprema šok za konkurenciju i ugodno iznenađenje potrošačima. Riječ je o povratku u segment koji je nekoć bio temelj njegova rasta, ali iz kojeg se godinama svjesno povlačio jer je na premium modelima lakše ostvarivao superprofit. Pojam “luksuz”, nekoć mantra izvršnog direktora Olea Källeniusa, doslovno je izbrisan iz strateških dokumenata, a zamijenila ga je fleksibilnija, tržišno racionalna orijentacija koja otvara vrata milijunima kupaca — onima koje je Mercedes posljednjih godina gubio.

Naravno, od Mercedesa ne treba očekivati izlazak nečega poput Dacije s trokrakom zvijezdom na haubi, nego cjenovno prihvatljivijeg vozila. Već godinama njihovi modeli sve više služe kao predmet maštanja — nešto što bi potrošači možda jednog dana kupili, ako bi imali sreće na lutriji.

“Pravi Mercedes”
Njemačku je javnost o novoj strategiji informirao širok spektar medija. Bild, Handelsblatt, WirtschaftsWoche i drugi objavili su da se Mercedes ponovno okreće kupcima koji žele “pravi Mercedes”, ali ne u cjenovnim sferama rezerviranima za više klase, osobito SUV-ove koji često stoje 60, 70 ili 100 tisuća eura — jednom riječju, bogatstvo. Specijalizirana automobilska izdanja potvrđuju isto: izbacivanje riječi “luxus” iz službene strategije nije greška u tumačenju, nego jasna namjera uprave da transformira imidž možda najcjenjenijeg europskog automobilskog brenda. Unutar kompanije više se ne govori da Mercedes mora biti “isključivo luksuzan”, nego “najpoželjniji u svakom segmentu u kojem se natječe”.

Ovakav zaokret odmah otvara pitanje koje intrigira potrošače i stručnjake: ulazi li Mercedes na teritorij VW-a i počinje li otvoreni tržišni obračun u segmentu koji je Volkswagen desetljećima smatrao svojim dvorištem? Svjedočimo li početku bratoubilačkog rata njemačke autoindustrije, stjerane u kut kineskom konkurencijom i brutalnom domaćom regulativom?

A kada se jedan premium brend odluči spustiti u cjenovni razred od 30 do 40 tisuća eura, postavlja se i još jedno pitanje: otvara li Mercedes dugo zaključana vrata prema zdravijoj tržišnoj dinamici europske autoindustrije, koja se posljednjih godina više bavila političkim pritiskom na Bruxelles nego stvaranjem boljih proizvoda?