Prijevremeni raskid ugovora s mađarskom tvrtkom FGSZ je, unatoč upozorenjima na moguće financijske posljedice, doveo poduzeća Energoinvest i BH-Gas u arbitražni spor, nakon kojeg je sporazumom dogovoreno da obvezu prema mađarskoj kompaniji izmiruju u naredne tri godine. 

Analiza Detektora otkriva da Federalno tužiteljstvo trenutačno istražuje taj slučaj, a stručnjaci upozoravaju na rizike nepromišljenih odluka u energetskom sektoru. 

Prema izvješću Ureda za reviziju institucija Federacije BiH o financijskoj reviziji BH-Gasa za 2021. godinu, BH-Gas i Energoinvest imali su dugoročni ugovor o transportu plina s mađarskim FGSZ-om, s ugovorenim transportom do isteka 2023. godine i penalima za slučaj raskida. 

Zbog promjene pravca transporta na pravac preko Turskog toka, ugovor se više nije mogao primjenjivati, a FGSZ je u rujnu 2021. pokrenuo arbitražni spor protiv BH-Gasa, Energoinvesta i Vlade Federacije BiH, zahtijevajući više od 20 milijuna dolara. Arbitražnom odlukom iz travnja 2024., Energoinvest i BH-Gas obvezani su mađarskom FGSZ-u solidarno isplatiti više od 11 milijuna dolara, uz pripadajuće kamate i troškove postupka. Istom arbitražnom odlukom u cijelosti su odbijeni zahtjevi mađarskog FGSZ-a prema Vladi FBiH, što je službeno objavilo Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije 29. svibnja 2024. godine. 

U srpnju tekuće, 2026. godine, Vrhovni sud FBiH odbio je žalbe Energoinvesta i BH-Gasa te potvrdio odluku Kantonalnog suda u Sarajevu o priznanju arbitražne odluke u koju je Detektor imao uvid. U odvojenom postupku, priznata je i odluka švicarskog Saveznog suda iz listopada 2024., kojom je odbijen zahtjev za poništenje arbitražne odluke, slijed je događaja koji donosi Detektor. 

Zanemarena upozorenja na posljedice

Energetski stručnjak i inženjer elektrotehnike Almir Muhamedbegović smatra da je raskidanje ugovora s mađarskom tvrtkom za transport plina dvije godine prije isteka moralo biti penalizirano obzirom na to da je klauzula o penalu u slučaju prijevremenog raskida bila jasno navedena u ugovoru. Ovaj slučaj, u kojem je izvršna vlast dugoročne posljedice potpuno ignorirala, snažna je potvrda potpunog odsustva strateških planova u plinskom sektoru, ali i očite neodgovornosti vlasti, smatra Muhamedbegović.

Iz BH-Gasa navode da su tijekom 2021. ta kompanija, Energoinvest, resorno ministarstvo i Vlada FBiH kontinuirano razmatrali posljedice promjene točke isporuke prirodnog plina i da su sve uključene strane ukazivale na određene rizike iz svojih nadležnosti. Prema saznanjima sadašnje uprave BH-Gasa, nije donesena posebna odluka kojom bi bila utvrđena pojedinačna odgovornost za financijske posljedice arbitražnog spora. Iz obje kompanije potvrđuju da su pokretani pravni postupci u svezi okolnosti koje su dovele do spora. BH-Gas navodi da je podneseno više kaznenih prijava, uključujući prijave između dvije kompanije, te da su nadležnim tijelima dostavljali dokumentaciju i pružali suradnju. 

Iz Energoinvesta, pak, poručuju da neće prejudicirati individualnu ni institucionalnu odgovornost dok su pravni postupci u tijeku. Energoinvest najavljuje da će, nakon izmirenja obveza prema FGSZ-u, pokrenuti regresne tužbe i zahtjeve za naknadu štete, sukladno zakonu i raspoloživim pravnim osnovama.

Iz Federalnog tužiteljstva potvrdili su da im je Kantonalno tužilaštvo u Sarajevu ustupilo dva predmeta koja se odnose na transport plina, a koja su formirana na osnovu prijava protiv osoba koje su bile i koje su još uvijek uposlena u BH-Gasu. U jednom od tih predmeta Posebni odjel Federalnog tužiteljstva FBiH donio je naredbu o provođenju istrage. Financijske posljedice ovog slučaja posebno su značajne jer se odnose na dvije kompanije čije poslovanje igra bitnu ulogu u opskrbi FBiH prirodnim plinom. Iako iz BH-Gasa tvrde da izvršenje obveza iz nagodbe neće ugroziti financijsku stabilnost kompanije, funkcioniranje transportnog sustava niti sigurnost opskrbe, ostaje pitanje dugoročnog financijskog opterećenja. 

Muhamedbegović upozorava da je stihijski pristup rješavanju problema energetske sigurnosti karakterističan za cijeli sektor energetike. Upravo zbog činjenice da ne uvažavaju dugoročne posljedice, tehničke, pravne ili financijske, ad hoc odluke u energetici su, tvrdi ovaj sugovornik Detektora, opasne jer ozbiljno ugrožavaju energetsku sigurnost zemlje. 

- U ovom slučaju, to nas je koštalo blizu 23 milijuna KM, što je veliko financijsko opterećenje, i za Energoinvest, i za BH-Gas, koje će se na kraju preliti na građane kroz višu cijenu plina, a što se upravo i dešava, pojašnjava Muhamedbegović.

Značajna financijska šteta po Energoinvest i BH-Gas

Energoinvest i BH-Gas su na sastanku u Budimpešti 25. rujna 2026. postigli dogovor s mađarskom tvrtkom o nagodbi. Iz Energoinvesta su potvrdili da je s FGST-om postignuto umanjenje ukupnih obveza po osnovu otpisa kamata u visini od oko 1,2 milijuna KM i dodaju da su posljedice odluka uzrokovale značajnu financijsku štetu za obje kompanije, koja premašuje 22 milijuna KM, što je konkretna financijska posljedica koju sada moraju sanirati. 

Iz BH-Gasa kažu da, prema sporazumu o nagodbi, ukupna obveza iznosi više od 9 milijuna dolara, a BH-Gas i Energoinvest dijele ju u omjeru 50:50. Na BH-Gas se, tvrde, odnosi ukupno 4,7 milijuna dolara, od čega je, kako kažu, već isplaćeno oko 476.000 dolara, dok preostala obveza iznosi oko 4,2 milijuna dolara. Iz BH-Gasa obrazlažu da je sporazum o podjeli plaćanja zaključen u cilju izvršenja obveza prema FGSZ-u i izbjegavanja dodatnih troškova, ali i da se nijedna strana nije odrekla eventualnih regresnih potraživanja niti prava tražiti utvrđivanje konačnog omjera odgovornosti. 

BH-Gas je dodatno naveo da je ukupan iznos koji su trebali platiti iznosio oko 11,5 milijuna dolara. Prema odgovoru te kompanije, prije sastanka u Budimpešti bilo je potrebno uplatiti 20% ukupnog duga, a prije zaključivanja sporazuma o nagodbi još 10% preostalog iznosa. 

- Na tom sastanku postignut je dogovor o umanjenju kamata u iznosu od oko 600 USD i o plaćanju na rate. Prije zaključivanja sporazuma o nagodbi, bili smo obvezni platiti još 10% ostatka duga, naveli su iz BH-Gasa.

I ekonomski analitičar Igor Gavran upozorava da bi posljedice mogli osjetiti građani, bilo kroz kratkoročno povećanje cijena plin, bilo kroz postepeno uključivanje troškova u cijenu energenata tijekom dužeg razdoblja. Prema njegovim riječima, ovaj slučaj još jedan je primjer olakog raspolaganja javnim sredstvima i povlačenje poteza koji rezultiraju gubitkom međunarodnih arbitraža ili sudskih sporova, kao i nepotrebnih rashoda.

Muhamedbegović pojašnjava i da treba razlikovati pojam energetske neovisnosti i energetske sigurnosti, navodeći da BiH nije bila niti će ikad biti energetski neovisna, jer svu naftu i plin uvozi. On ukazuje na potrebu razvijanja i jačanja vlastite energetske sigurnosti i dodaje da ne treba zaboraviti da je BiH vrlo mali potrošač plina. 

Naime, u konačnoj potrošnji energije u BiH, udio prirodnog plina iznosi tek oko tri posto, od čega 75% otpada na FBiH, gdje je glavni potrošač Kanton Sarajevo. 

- Graditi alternativne plinske cjevovode a ne znati hoće li se zaista plin kroz njih imati kontinuirano po povoljnim cijenama, može biti opasno zbog opasnosti od 'nasukanih' sredstava, kaže Muhamedbegović i ukazuje da se priča o energetici ne treba potpuno fokusirati na plin te da ne treba zaboraviti da su obnovljivi izvori energije besplatni i da BiH treba ići ka dekarbonizaciji.