Dnevni list doznaje iz samog vrha Vijeća ministara da bi zbog parlamentarnih izbora, državni ministar financija Srđan Amidžić mogao  najkasnije u svibnju predstaviti svoju verziju državnog proračuna. Ključno je usuglašavanje Globalnog fiskalnoga okvira. 

Prošla je godina za korisnike državnog proračuna uistinu bila kataklizmička. Zbog neusvajanja državnog proračuna za to razdoblje na desetine tisuća državnih službenika, namještenika, policijskih službenika, pripadnika oružanih snaga i drugih skupina je poniženo i doslovce prisiljeno na prosjačenje. 

Tek na koncu godinu politički šlamperaj se smilovao, ali obiteljske financijske rupetine su ostale i dalje kao provalije. U studenom je, možda i pod pritiskom, usvojen državni proračun od 1,6 milijardi maraka. 

Agonija

Agonija se nastavlja i ove godine. Ušlo se u travanj, a na vidiku nema naznaka kada bi se mogli pojaviti signali o pojavi državnog proračuna u raspravi i pred državnim institucijama. Među korisnicima državnog novca raste zebnja da bi se mogla ponoviti užasna prošla godina. Inflacija divlja, cijene munjevito prazne novčanike, plaće i naknade u državnim institucijama su naprosto zakovane i najmizernije u cijeloj BiH u javnom sektoru. 

Ipak, Dnevni list doznaje iz samog vrha Vijeća ministara, kako se, unatoč  crnim slutnjama i pesimizmu, u tajnosti pregovara i usuglašavaju neki važni  detalji i stavke oko ovogodišnjeg državnog proračuna. 

Pojedini ministri su nam otkrili kako su neke stidljive prognoze da bi proračun čak mogao biti usvojen i u lipnju ove godine. To možda još uvijek djeluje nestvarno, ali sve upućuje da bi državnih ministar financija Srđan  Amidžić navodno najkasnije do svibnja mogao predstaviti i institucijama dostaviti svoj prijedlog proračuna državnih institucija za 2026. godinu. 

Ako, ništa drugo, Amidžić i kruti SNSD bi trebali popustiti zbog nužnih para za održavanje parlamentarnih izbora i umirivanja značajnog biračkog tijela, zaposlenog u državnim institucijama i agencijama. Da se nešto ohrabrujuće kuha dokazuje je nedavni istup ministra Amidžića u Banja Luci i njegovi  razgovori s predstavnicima državnih sindikalnih organizacija. 

Uloga Fiskalnog vijeća

One sve više i snažnije pritišću vlast i prijete masovnim prosvjedima.  Amidžić na sastancima sa sindikatima obećava isplate koje su već trebale biti obuhvaćene Proračunom, a koji, istina, još nije ni pripremio iako smo ušli u četvrti mjesec 2026. godine. Možda su takva obećanja baš to svijetlo  na kraju tunela i potvrda da se nešto dogovara. 
Državne institucije su na privremenom financiranju. U ovoj fazi je krucijalna uloga Fiskalnoga vijeća, a u tom tijelu se baš i najviše nadmudruju i mrcvare oko famoznog Globalnoga okvira. Srbi ne daju povećanje ponajviše za vojsku, “federalci” žele kroz financije jačanje države.    
Fiskalno vijeće čine: predsjedateljica  Vijeća ministara BiH Borjana Krišto, premijeri Federacije BiH (Nikšić) i Republike srpske (Minić), te ministri financija na državnom i entitetskom nivou (Srđan Amidžić, Toni Kraljević i Zora Vidović). Za Nikšića i bošnjačke elite je entitetski premijer Savo Minić  sporan. 

Zakon o plaćama

Za svaki slučaj, ako ne bude usvojen državni proračun za tekuću godinu  ključni politički faktori su zgotovili, a Parlament usvojio, izmjene zakona o  plaćama kojim se na razini države zaobilazi državni Proračun, i omogućuje  povećanje plaća.  

Dakle, oko Globalnog okvira i proračuna još nema konsenzusa, ali oko  izdvajanja 160 milijuna za povećanje plaća ima. Da bude mir u  institucijama. 

I to je ono što brine i ne sluti da bi ipak državni proračun mogao biti  usvojen u lipnju, kako su nam sugerirali pojedini ministri. Nije Dnevnom listu, ali Sevlid Hurtić je to bez zadrške najavljivao po hodnicima i VIP  salonima zgrade državnih institucija. 

Podsjećamo na odluke oba doma državnog Parlamenta. Naime, u obrazloženju izmjena zakona o plaćama I naknadama  se navodi da razlog za njihovo donošenje leži u otklanjanju trenutno lošeg položaja zaposlenih u institucijama BiH, koji su oštećeni nedonošenjem proračuna  u ustavnim i zakonskim rokovima.

-Naime, proračun se rijetko donosi u propisanim rokovima, a to je do kraja godine za sljedeću proračunsku godinu. Kao rezultat toga, u uvjetima  promjenjive osnovice koja se sada prilagođava prosječnoj plaći, sve dok se proračun  ne donese, zaposleni primaju umanjenu plaću po staroj osnovici. Međutim, proračun se planira kao da će se cijele godine plaće isplaćivati po novom koeficijentu, što rezultira viškom na poziciji plaća i naknada koji se troši u razne svrhe, ali gotovo uvijek netransparentno, ističe se u obrazloženju Parlamenta BiH.

Drugim riječima, iako se državnim službenicima zakonski poveća plaća, oni tu povišicu ne mogu dobiti jer uglavnom ne bude usvojen proračun. To znači i da uposleni u državnim institucijama gube povišicu, na koju zakonski imaju pravo, sve dok proračun ne bude usvojen. E, toga više neće biti. 
-Osnovica za obračun plaća primjenjuje se od 1. siječnja tekuće godine za tu godinu, te će nadležne institucije osigurati retroaktivnu isplatu razlike u plaći, u roku koji ne može biti duži od 30 dana od dana usvajanja proračuna, ako proračun za narednu fiskalnu godinu ne bude usvojen do 31. prosinca  tekuće godine, piše u izmjenama Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH. 

Teško je to laicima sve upratiti, najbolje je da Vijeće ministara i državni  parlament usvoje državni proračun, a da izmjene zakona o plaćama i naknadama žive u ladicama za ne daj Bože. 

S. Ž.