Dnevni.ba - PRELOADER

Mišura: Pacijenti u manjim sredinama trpe zbog loših odluka vlasti

05 Velj 2024


Mišura: Pacijenti u manjim sredinama trpe zbog loših odluka vlasti

Danijela Mišura, zastupnica HDZ-a 1990 u Skupštini HNŽ-a iznijela niz problema u zdravstvu HNŽ-a

Zastupnica HDZ-a 1990 u Skupštini HNŽ-a Danijela Mišura izrazila je nezadovoljstvo stanjem u kojem se nalazi kompletan zdravstveni sustav u HNŽ-u, a posebno je naglasila činjenicu da se primarna zdravstvena zaštita već godinama zapostavlja i stavlja u drugi plan.

Mišura je u razgovoru za Dnevni list kazala da je broj zaposlenih u zdravstvenim ustanovama u HNŽ-u izuzetno visok i da su troškovi zdravstvene zaštite iz dana u dan veći, što između ostalog dovodi i do financijskih poteškoća u većini zdravstvenih ustanova u županiji.

Zapostavljena primarna zaštita

-Svima nam je poznato da se primarna zdravstvena zaštita u HNŽ-u već godinama zapostavlja i stavlja u drugi plan. Broj zaposlenih u zdravstvenim ustanovama u našoj županiji je izuzetno visok i troškovi zdravstvene zaštite su iz dana u dan veći. Tri bolnice i 12 domova su veliko opterećenje za sustav. Standardi i normativi po kojima se raspodjeljuju sredstva zdravstvenim ustanovama su već odavno zastarjeli, a nikad nisu bili prilagođeni malim sredinama, pogotovo onima udaljenim od bolnica. U Upravnom vijeću ZZO-a nema nikoga iz ustanova primarne zdravstvene zaštite. To dovoljno govori koliko je dosadašnji menadžment ZZO bio zainteresiran za funkcioniranje tog dijela zdravstvene zaštite, kazala je Mišura.

Navela je i činjenicu da za kolektivne ugovore koje potpisuje Sindikat doktora medicine i stomatologije i Sindikat ostalih djelatnika u zdravstvu sa prethodnom Vladom HNŽ-a od 2018. pa sve do danas nisu osigurana sredstva, pri čemu Vlada isplaćuje 1/3, dok za ostale 2/3 sredstava obvezuje ZZO i osnivače što je dovelo do velikih problema u isplati plaća i doprinosa, jer niti ZZO niti osnivači nisu ispoštovali svoje obveze. Uz to su porasli troškovi lijekova, materijala, laboratorija što se ne uzima u obzir pri izračunima već 3-4 godine od promjena stanja na tržištu.

-Sve navedeno dovodi do financijskih poteškoća u većini zdravstvenih ustanova koje nisu u mogućnosti plaćati svoje obveze prema dobavljačima, uplaćivati doprinose, a u nekim slučajevima nije moguća ni redovita isplata plaća. Moramo biti svjesni toga da zdravstveni djelatnici niti pacijenti nisu krivi, niti mogu riješiti ovu situaciju. Odgovornost je na svima nama koji sudjelujmo u vlasti u našoj županiji, a izabrani smo od istih tih pacijenata i djelatnika da ih zastupamo, navodi Mišura.

Ona smatra da se problem može riješiti, ali kako se najprije mora definirati njegov uzrok.

-Uzrok problema je povećanje troškova plaća i doprinosa do kojih je došlo zbog novih Kolektivnih ugovora potpisanih od Vlade HNŽ-a, te povećanje troškova zbog nastale inflacije, a nastalo povećanje troškova nije praćeno odgovarajućim povećanjem Financijskog plana ZZO ili bilo kojih drugih razina vlasti prema zdravstvenim ustanovama. Naš cilj trenutno treba biti naći odgovarajuće rješenje i razraditi plan realizacije tog rješenja. Ako smo kolektivnim ugovorima povećali prava uposlenika u bilo kojem sektoru moramo osigurati sredstva za ta prava kako ne bismo doveli u pitanje funkcioniranje tog istog sustava, kaže Mišura.

Problemi DZ Rama

Poznato je da su određene zdravstvene ustanove u većim problemima od drugih, a i razlozi tih problema su možda drugačiji. Osvrnula se na probleme s kojima se suočava Dom zdravlja Rama.

-Unatrag 10-ak godina, Dom zdravlja „Rama“ bio je pod blokadom Porezne uprave Federacije BiH, također zbog nekih zastarjelih dugovanja. Iako su djelatnici svoje probleme iznosili i županiji, federaciji i ZZO-u, nitko nije iskazao solidarnost da bar malo pomogne u rješavanju duga. Općina Prozor –Rama je tada platila kompletan dug kako bi dom zdravlja mogao normalno funkcionirati. Možda se u rješavanje dugova određenih ustanova treba uključiti osnivač, županija, federacija. Ali svakako se dugovi jedne zdravstvene ustanove ne mogu rješavati preko leđa drugih koji također jedva opstaju. Zakon o zdravstvenoj zaštiti u članu 27. kaže da se svakom pacijentu osigurava dostupnost zdravstvene zaštite uključujući i pravo na hitnu med pomoć  (Službene novine Federacije BiH, br 46/2010 i 75/2013). Smatramo da ZZO kao i zastupnici na svim razinama vlasti trebaju zastupati sve stanovnike, a ne samo određene skupine. Po trenutnom Ugovoru DZ „Rama“ i ZZO HNŽ-a koji se poziva na standarde i normative, priznat je samo tim pripravnosti i dodatni tim hitnog medicinskog prijevoza. U prijevodu bi to značilo da u Hitnoj pomoći tijekom noći, od 20 sati do 8 ujutro radi samo jedna medicinska sestra, koja u slučaju medicinske indikacije poziva pripravnog liječnika i vozača. Svima je jasno da se u domu zdravlja koji je udaljen 80 km od bolnice ne može organizirati Hitna pomoć na takav način. Još nekoliko drugih domova zdravlja je u sličnoj situaciji. Ne može se na isti način promatrati dom zdravlja koji za 5-20 minuta može prevesti pacijenta u bolnicu i onaj kojem treba sat ili više, a za povratak i preuzimanje dežurstva više od 3 sata. Kako osigurati prijevoz unutar tzv. „zlatnog sata“ za pacijenta s infarktom ako treba čekati liječnika i vozača da dođu od kuće. Odgovor je NIKAKO! To znači da uz već postojeće otežavajuće okolnosti, kao što je udaljenost od bolnice, ovakvom organizacijom Hitne pomoći još bi više umanjili mogućnost preživljavanja ovih pacijenata, navodi Mišura.  

-Veliki broj pacijenata sa ozljedama, akutnim upalnim bolestima i sličnim stanjima koje zahtijevaju neodgodivo liječenje, zahvaljujući dežurnom liječniku, pripravnosti laboratorija i radiološke službe opservira i liječi bez odlaska u SKB Mostar, što pretpostavljam nije slučaj s nekim ustanovama primarne zdravstvene zaštite bližim bolnici. Stoga smatramo da bi neke posebnosti trebalo uvažiti prilikom izrade ugovora te osigurati sredstva za tim hitnog medicinskog dežurstva ili standardni tim hitnog medicinskog prijevoza u domovima zdravlja koji imaju istinsku potrebu za ovakvim vidom zdravstvene zaštite. U domu zdravlja Rama specijalisti, uz svoje specijalističke, pružaju i usluge obiteljske medicine te rade u Hitnoj medicinskoj pomoći. Smatramo da ovakav način rada treba nagraditi, a ne kažnjavati sa umanjenjem sredstava. To bi moglo dovesti do odlaska medicinskog kadra i nedostatkom istog, posebno u manjim sredinama čega smo svakodnevno svjedoci. Nadam se da će Ministarstva i Zavodi na svim razinama na vrijeme shvatiti i reagirati na ispravan način kako do ovoga ne bi došlo, dodala je.

Mišura smatra da se, ukoliko se ne mogu osigurati sredstva za Hitnu pomoć u sastavu domova zdravlja, onda treba organizirati Hitna medicinska pomoć na nivou županije kao što je slučaj u Republici Hrvatskoj.

-Trenutni odnos prema malim sredinama uzrokovan standardima i normativima, a pogoršan novim kolektivnim ugovorima dovest će do toga da će općine poput naše ostati samo na ambulantama obiteljske medicine. Predlažemo da se pronađe rješenje koje će bar približno izjednačiti pravo na zdravstvenu zaštitu u različitim sredinama, uzimajući u obzir pored broja stanovnika i udaljenost, specifičnosti populacije i njihove potrebe za određenim vidovima zdravstvene zaštite. Smatramo da bi na ovaj način napravili uštede i pacijentima i zdravstvenim ustanovama. Osigurati potrebna sredstva i pravedno ih raspodijeliti treba biti cilj svih nas kako bi pravilno postupili i pred zakonom i pred ljudima, zaključuje Mišura.

J. S.

DNEVNI


U novom broju donosimo

Novi broj

15 h 56 min

U novom broju donosimo

Novi broj

22 Svi 2024

U novom broju donosimo

Novi broj

21 Svi 2024