Od kada je Milorad Dodik nepravomoćno osuđen pred Sudom Bosne i Hercegovine (BiH) zbog neprovođenja odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta, vlasti Republike Srpske (RS), koje osporavaju Schmidtovu legitimnost, usvojile su niz neustavnih zakona.

Između ostaloga, zabranile su djelovanje pravosudnih i istražnih institucija BiH na području RS-a te najavile osnivanje vlastite vojske i obavještajne službe. Dodik je pozvao srpske kadrove da napuste pravosudne institucije BiH, prijeteći im oduzimanjem imovine ukoliko to ne učine.

Zahtjev za privođenje čelnika RS-a i zaokret HDZ-a BiH

Mjere vlasti RS-a izazvale su osude diljem svijeta, uključujući Europsku uniju, Sjedinjene Američke Države i NATO. Kako jednostrano ukidanje nadležnosti države BiH nije u skladu s Ustavom, Ustavni sud BiH je sporne zakone RS-a privremeno stavio van snage.

Tužiteljstvo BiH zbog napada na ustavni poredak zatražilo je privođenje Dodika, premijera RS-a Radovana Viškovića i predsjednika Narodne skupštine RS-a (NSRS) Nenada Stevandića. Dodik je izgubio podršku svog dugogodišnjeg političkog saveznika, predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića, koji je podržao Sud i Tužiteljstvo BiH te započeo konsultacije o novoj koaliciji na državnoj razini bez Dodikovog SNSD-a.

„Rizično privođenje“ i različiti pogledi mladih iz dva entiteta

Kako Dodik ima zaštitu entitetske policije, njegovo privođenje ocijenjeno je kao „visoko rizično“. Ministar pravde BiH Davor Bunoza (HDZ BiH) priznao je da zbog tog rizika nije mogao poslati sudsku policiju da ga privede. U BiH su, u međuvremenu, stigle dodatne snage EUFOR-a, koje imaju mandat da asistiraju nadležnim bh. agencijama pri operacijama visokog rizika. Ove događaje analitičari, domaći i međunarodni zvaničnici ocjenjuju kao „najtežu krizu“ u poslijeratnoj BiH.

Među mladima u BiH postoje različiti pogledi na trenutnu situaciju, što su za DW potvrdili studenti i politolozi iz oba entiteta.

Tko može uhititi Dodika?

Student Politologije na Filozofskom fakultetu u Istočnom Sarajevu (RS) Mladen Koroman, smatra kako građani nemaju povjerenje u institucije BiH „jer su podređene stranom utjecaju i nelegitimnom visokom predstavniku“. On ističe da bi „uhićenje Dodika, ukoliko do njega dođe, mogla provesti jedino policija RS-a, eventualno u suradnji s međunarodnom zajednicom, dok bi svaka druga akcija ugrozila političku situaciju i autonomnost RS-a“.

Njegova kolegica Mia Mrkajić također osporava Schmidtovu legitimnost i tvrdi kako je proces protiv Dodika „politički motiviran“. Upozorava da bi „svaka jednostrana akcija međunarodnih vojnih i policijskih struktura, poput EUFOR-a, bila shvaćena kao izravno ugrožavanje suvereniteta RS-a“. Ona smatra kako Dodik vodi politiku „zaštite entitetskih prava zagarantiranih Daytonom“.

Kada govori o prijetnjama oduzimanjem imovine, Mia ističe da je institut privatne svojine nepovrjediv, ali napominje „dvostruke standarde“ koji se na Zapadu primjenjuju u kontekstu ruske agresije na Ukrajinu.

Pritisci i ucijene: Dodik „po svaku cijenu želi spriječiti procesuiranje“

Željana Pantović, također studentica politologije iz Istočnog Sarajeva, vjeruje kako bi Dodikovo uhićenje moglo značiti „kraj BiH“. Ipak, upozorava da potezi vlasti RS-a, „posebno oni koji vode ka institucionalnom razdvajanju od BiH, svakako utječu na sigurnost u zemlji“.

S druge strane, politolog iz Sarajeva Bekir Gluhović ocjenjuje da Dodik „šovinističkom retorikom i secesionizmom želi isprovocirati incidente, pri čemu računa na podršku Viktora Orbana, Aleksandra Lukašenka i Vladimira Putina“.

 Dodikove prijetnje oduzimanjem imovine naziva „ucjenama kojima disciplinira neposlušne građane RS-a“. 

„Dodik po svaku cijenu želi spriječiti procesuiranje“, kaže Gluhović za DW.

Neprocesuiranje osumnjičenih je loša poruka mladima

Jačanje kapaciteta EUFOR-a i poruke generalnog tajnika NATO-a Marka Ruttea, Gluhović vidi kao jasan znak podrške institucijama BiH. 

„Također, rečeno je i da politički akteri u BiH trebaju preuzeti odgovornost za stanje u državi, tako da institucije BiH trebaju reagirati uz oprezno donošenje odluka“, ističe Gluhović.

Student Fakulteta političkih nauka u Sarajevu – Odsjek za sigurnost T.H., naglašava da pravna država mora funkcionirati te da „ne može pojedinac biti jači od države samo zato što postoji visok sigurnosni rizik“. 

Smatra da bi izostanak privođenja osumnjičenih za rušenje ustavnog poretka poslao lošu poruku mladima. „Rizik i jest u opisu poslova policijskih i drugih sigurnosnih agencija“, kaže T.H.

Nadležnosti se ne mogu vraćati jednostranim aktima

Novinar i politolog iz Mostara Branimir Galić upozorava da „ako institucije jedne zemlje ne mogu osigurati provođenje zakona na cijelom svom području, onda se s pravom može govoriti o izostanku unutarnjeg pravnog subjektiviteta“. Iako opravdava jačanje prisustva EUFOR-a, smatra da bi njegov izravni angažman „stopirao europski put BiH“.

Galić naglašava da do jednostranih poteza RS-a ne bi došlo „da nije bilo nametnutih odluka visokog predstavnika“. Ipak, podsjeća da su institucije poput Suda i Tužiteljstva BiH nastale sporazumnim prijenosom nadležnosti s entiteta na državu te da se „te nadležnosti mogu vratiti entitetima samo istim putem, a ne jednostranim aktima RS-a“.

O međunarodnom intervencionizmu u BiH

Martin Mikulić, bivši predsjednik Hrvatskog studentskog politološkog foruma, ocjenjuje da bi uhićenje Dodika bilo „sigurnosno rizično zbog moguće reakcije entitetske policije“. Smatra da potezi SNSD-a „predstavljaju odgovor na promašeni međunarodni intervencionizam u BiH“.

Čovićevu podršku državnim institucijama – Sudu i Tužiteljstvu BiH – vidi kao kontinuitet politike HDZ-a koja „ne bira poželjne ili nepoželjne institucije“ što se, kako tvrdi, ne bi moglo kazati za probošnjačke stranke. Mladi u BiH, iako podijeljeni u stavovima, dijele zabrinutost zbog političkih tenzija i njihovog utjecaja na sigurnost i budućnost zemlje.

Njihova različita gledišta, smatraju analitičari, odražavaju dublje podjele u društvu, ali i ukazuju na značaj pravne države, međunarodnih aktera i unutarnjeg dijaloga kao ključnih faktora za premošćivanje trenutne krize.