Više od trećine mladih (34,8 posto) navodi da ne čita programe stranaka prije glasanja. Od toga 19,7 posto kaže da programe nikada ne čita, dok 15,1 posto navodi da ih ne čita jer smatra da stranke ništa od obećanog neće ispuniti. S druge strane, 36,4 posto mladih kaže da čita programe stranaka i da na osnovu njih glasa

Nepovjerenje u političke stranke, nezadovoljstvo ponuđenim kandidatima i slabije praćenje političkih dešavanja među ključnim su razlozima zbog kojih dio mladih u Bosni i Hercegovini ne sudjeluje u izbornom procesu, pokazalo je istraživanje Instituta za razvoj mladih KULT, koje bilježi i pad izlaznosti mladih na izborima u posljednjih nekoliko izbornih ciklusa.

Kada se pogledaju podaci iz 2020. godine, postotak mladih koji su glasali na tadašnjim Lokalnim izborima iznosio je 51,44 posto, ali dvije godine kasnije taj postotak bio je malo manji, pa je nešto više od 47 posto koristilo svoje biračko pravo na Općim izborima, dok je na Lokalnim izborima 2024. taj postotak iznosio 45,3 posto.

 Mladi i izborni proces

Istraživanje 'Političke pismenosti mladih u BiH', koje je proveo Institut za razvoj mladih KULT, pokazalo je da politika i politička događnja donekle ili izuzetno zanimaju 42,2 posto mladih, dok 38,5 posto  navodi da ih politika donekle ili u potpunosti ne zanima. Muškarci su više zainteresirani za politiku (48,4 posto), u odnosu na žene (35,8 posto).

Ono što je značajno je činjenica da se kod mladih s dobi raste interes za politikom, tako da su među najzaineresiranijom o političkim događanjima mladi u najstarijoj dobnoj grupi (od 25 do 30 godina), a najveće odbijanje zabilježeno je kod mladih od 15 do 19 godina.

Nalazi fokusnih grupa pokazuju da se u pozadini sudjelovanja mladih u izbornom procesu uglavnom nalaze osjećaj građanske obaveze i želja da se utječe na promjene. Mladi lakše odlučuju dati glas političarima koji imaju vidljive rezultate ili nude jasna rješenja problema koji su u njihovoj nadležnosti.

Mladi su u fokusnim grupama otkrili i da nekada ispunjavaju svoju građansku dužnost, odnosno, glasaju iako nemaju visoko mišljenje o političarima, nego takav njihov čin bude jedan oblik bunta.

 Mladi i izborni proces

Istraživanje 'Političke pismenosti mladih u BiH', koje je proveo Institut za razvoj mladih KULT, pokazalo je da politika i politička događnja donekle ili izuzetno zanimaju 42,2 posto mladih, dok 38,5 posto  navodi da ih politika donekle ili u potpunosti ne zanima. Muškarci su više zainteresirani za politiku (48,4 posto), u odnosu na žene (35,8 posto).

Ono što je značajno je činjenica da se kod mladih s dobi raste interes za politikom, tako da su među najzaineresiranijom o političkim događanjima mladi u najstarijoj dobnoj grupi (od 25 do 30 godina), a najveće odbijanje zabilježeno je kod mladih od 15 do 19 godina.

Nalazi fokusnih grupa pokazuju da se u pozadini sudjelovanja mladih u izbornom procesu uglavnom nalaze osjećaj građanske obaveze i želja da se utječe na promjene. Mladi lakše odlučuju dati glas političarima koji imaju vidljive rezultate ili nude jasna rješenja problema koji su u njihovoj nadležnosti.

Mladi su u fokusnim grupama otkrili i da nekada ispunjavaju svoju građansku dužnost, odnosno, glasaju iako nemaju visoko mišljenje o političarima, nego takav njihov čin bude jedan oblik bunta.