Aljonka Dželetović, predsjednica Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila u Nevesinju, kaže za Detektor da do sada nije bila praksa da se udruge kontaktiraju u pogledu produženja roka. 

Početkom rujna, Nadzorno tijelo za praćenje provedbe Revidirane državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina raspravljat će o produženju njenog roka. Udruge žrtava i njihovih obitelji kako donosi Detektor, nemaju nadu da će rad na tim predmetima biti okončan do kraja godine, ali smatraju velikim propustom što njih nitko ne konzultira u svezi  produženjem roka. 

Na dnevnom redu sastanka, zakazanog za 2. rujan, će se, među ostalim, naći prijedlog za produženje Revidirane strategije za rad na predmetima ratnih zločina, izvješće o radu na tim predmetima za 2024. te inicijativa za nastavak podrške EU-a pravosuđu BiH kroz IPA 2025. projektnu fazu 'Unaprjeđenje rada na predmetima ratnih zločina u BiH', potvrdila su Detektoru dva člana Nadzornog tijela. Revidirana strategija, usvojena u rujnu 2020. nakon dvije godine kašnjenja, podrazumijevala je da se rad na predmetima ratnih zločina okonča do isteka 2023., da bi taj rok bio produžen do kraja ove, 2025. godine.

Ogorčenje i izostavljanje obitelji žrtava

Aljonka Dželetović, predsjednica Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila u Nevesinju, kaže za Detektor da do sada nije bila praksa da se udruge kontaktiraju u pogledu produženja roka. 

- Predmeti ratnih zločina su vrlo često naprosto sklonjeni i ostavljeni u stranu. Da su imali želje i volje završiti ih, davno bi ih završili. Mnogi imaju dokaze, videozapise, izjave svjedoka, jasne slike što se desilo i način na koji je zločin izvršen, ali optužnica je jako malo kaže Dželetović i poručuje da ta činjenica izaziva razočaranje i ogorčenje obitelji žrtava. Ona smatra da se rad na predmetima ratnih zločina neće okončati do kraja ove godine. Ni predsjednik Udruge hrvatskih stradalnika 'Grabovica ‘93.' Josip Drežnjak nema nade da će se predmete ratnih zločina okončati do kraja godine. 

- Ni za ovo što je u Tužiteljstvu nema interesa, kaže on i dodaje da, unatoč novim dokazima za zločine u Grabovici, nema volje za procesuiranjem. - Mrtve vratiti ne možemo, ali možemo poboljšati proces pronalaska nestalih, dodaje Drežnjak.

 Čemu rokovi kada ratni zločin ne zastarijeva?

Iz Tužiteljstva BiH, jedan tužitelj kojega je pridruženi član Nadzornog tijela, no bez prava glasa, kažu da im nisu poznate informacije koje se odnose na navode o produžavanju rokova, niti je od Tužiteljstva BiH traženo izjašnjenje ili stav o tome. 

- Posebni odjel Tužiteljstva BiH za ratne zločine nastoji maksimalno iskoristiti postojeće, trenutačno dostupne kapacitete za ostvarenje što boljih rezultata, poruka je te institucije. Prema riječima Murata Tahirovića, predsjednika Udruženja žrtava i svjedoka genocida, udruge nisu konzultirane ni kada je rađena Strategija te je dokument čak bio skrivan od udruga. Mišljenja je da se udruge žrtava, pak, trebalo konzultirati. Tahirović dodaje i da ne vidi svrhu rokova za procesuiranje tih predmeta. 

- Meni je apsurdno da uopće postoje rokovi vezano za Strategiju za procesuiranje ratnih zločina obzirom da je zakonom i međunarodnim pravom definirano da ratni zločin ne zastarijeva, kaže on.

Proteklih godina, broj podignutih optužnica Tužiteljstva BiH za ratne zločine je znatno manji u odnosu na prijašnje godine. Prema informacijama koje je objavilo Tužiteljstvo BiH, trenutačno imaju 86 predmeta ratnih zločina u fazi istrage po prijavama, od čega protiv 245 nedostupnih osoba.