Turističkoj sezoni u Mostaru osim djelatnika koji žive od ove grane gospodarstva, jednako se, bez sumnje, raduju prosjaci i džeparoši. Problem je to o kojemu se govori desetljećima, i koji se uporno ne rješava, uz izgovore kako zakonski nije moguće prosjake skloniti s ulica grada. 

Turistički radnici početkom svake sezone zahtijevaju da se problem riješi jer loša slika iz jedne od omiljenih turističkih destinacija u zemlji nikomu ne ide u prilog.

Gužva kojoj svjedočimo ovih dana u Starom gradu pogoduje upravo džeparošima da nesmetano krenu u akciju, izvuku novčanike, mobitele ili druge vrijedne predmete. Svjesni opasnosti koja vreba u svakom turističkom gradu, gosti su uglavnom oprezni, pa osobne stvari svo vrijeme čvrsto pažljivo čuvaju.

Tko nije zainteresiran?

Umjesto odmora i opuštanja, posjeta Mostaru tako nekima od gostiju završava kao noćna mora. Uglavnom se radi o ženskim osobama koje djeluju u manjim grupama duž rute od Franjevačkog samostana do Starog grada, a koje se neprimjetno ubacuju među strane goste.

- Prijavljivali smo policiji nekoliko puta, zvali smo, međutim problem još nije riješen, navodi turistički vodič Amer Gubeljić.

Osim gužve, za krađu se koristi svaki trenutak nepažnje. U najvećem broju slučajeva džeparoši rade kao tim. Dvije ili tri osobe štite onoga tko otuđuje, objašnjavaju turistički radnici čiji su gosti više puta bili meta džeparoša.

- Moji gosti su puno puta ostajali bez novčanika. Bilo je 500 do 600 eura, evo jedan prijatelj mi kaže prije nekoliko dana Arapima su uzeli 3.500 eura. To je vrlo ružan osjećaj za vlasnike hotela, motela, ističe vlasnik apartmana Nedžad Kasumović.

Ni sastanak s gradskom čelnicima, pripadnicima MUP-a, tvrdi, nije dao rezultate. Rješenje godinama traže, ne samo za džeparenje, nego i za prosjačenje, međutim izostaje istinska volja da se problem riješi.

- Nama je predsjednik Gradskog vijeća rekao da policija ili neće, ne zna ili ne želi da obavi taj dio posla. Angažirao bi firmu Securitas koja će obavljati taj dio posla, a doznali smo da oni neće moći ni da hodaju, ni da legitimiraju, i sve navodi na to da oni (neki gradski čelnici) to ne žele namjerno, dodao je Kasumović.

Gradonačelnik Mario Kordić smatra da bi zaštitarske agencije i videonadzor, za početak, mogli biti od pomoći.

- Lani smo donijeli odluku da povećamo broj redara za vrijeme turističke sezone, ali nažalost to nije dalo neki poseban efekt. Ove godine kako nam je izašao ugovor o zaštiti svih gradskih objekata pregovaramo da ugovorimo uslugu od strane zaštitarskih agencija, te da u vrijeme najveće sezone oni budu prisutni i pokušaju riješiti problem, rekao je.

Ogorčeni lošim sustavom, građani i radnici u turizmu kažu da je neophodno donijeti niz ozbiljnih mjera kako bi se džeparošima i prosjacima stalo ukraj, jer je preduvjet za dobar i održiv turizam - sigurnosni aspekt, koji je trenutno narušen.

Sarajevo za primjer

S ovim problemom suočavaju se i turistički djelatnici u Sarajevu. Tim je povodom ministar unutarnjih poslova Admir Katica održao sastanak sa predsjednikom Turističke zajednice Harisom Fazlagićem. 

Sastanak je održan povodom unapređenja suradnje, a s ciljem postizanja što boljeg osjećaja sigurnosti i povjerenja kod domaćih i stranih turista koji se i ove sezone očekuju u velikom broju. Prema riječima ministra, ovom pitanju se pristupilo na mnogo intenzivniji način u posljednje dvije godine. 

- Moram istaći da je u posljednje dvije godine policijski komesar Fatmir Hajdarević maksimalno intenzivirao napore na smanjenju džeparenja i uspješno se provodi akcija Džep u kojoj sudjeluju ekipe policijskih službenika u civilu koji imaju odlične rezultate, kazao je. 

MUP Županije Sarajevo provodi ovu akciju tokom cijele godine, a posebno u vrijeme turističke sezone kada povećavaju broj policijskih službenika u civilu na terenu. Njih građani i turisti ne vide, ali rezultati koje postižu su evidentni. U Mostaru to, nažalost, nije slučaj.

S. Ž.