Unatoč brojnim aferama i nejasnoćama koje su pratile priču o mostarskim kolektorima, odnosno prečistačima otpadnih voda, radovi su privedeni kraju, objavila je BHRT. Postrojenje trenutačno radi na 40 posto kapaciteta i ovih dana treba dobiti uporabnu dozvolu. Hoće li projekt, u koji je uložen višemilijunski iznos, u potpunosti zaživjeti, odlučit će građani jer slijedi razvijanje sekundarne kanalizacijske mreže, tj. priključak stanovništva na glavne cijevi kolektora.

Završeno je s raskopavanjem ulica i kolektori su završeni, ističe gradonačelnik Mostara Mario Kordić. Ostalo je još dio kućanstava priključiti na glavne cijevi kolektora kako bi prečistač u konačnici mogao ispuniti svoju svrhu. Ipak, to se neće desiti tako brzo jer je potrebno izgraditi sekundarnu kanalizacijsku mrežu. “Sekundarna mreža u Mostaru će se izgrađivati sigurno naredno desetljeće. Trenutno je 25% otpadnih voda ipak na kolektoru, što je značajno, a cilj je da to sutra bude 100%. Ipak je to jedan dugoročni projekt i komuniciran je kao stoljetni projekt jer mreža nije rađena od Austorugarske naovamo i sada mi pokušavamo koliko možemo“, dodao je gradonačelnik Mostara Kordić. On je podsjetio da postoji par varijanti kako se ovo može riješiti te se radi na tome. U tom kontekstu će se, moguće, dio sredstava iz kreditnog aranžmana s EBRD-om koristiti i za problem odlaganja mulja.

Dvije opcije za tretiranje i odlaganje mulja

Osim što, zbog nepostojanja sekundarne kanalizacijske mreže, postrojenje ne radi punim kapacitetom, pojavio se i problem odlaganja mulja koji nastaje kao nusprodukt procesa pročišćavanja. Ivan Bebek, upravitelj Postrojenja za preradu otpadnih voda, ukazuje da su trenutno u opciji dva rješenja: prvo da se taj mulj miješa s krečom, pri čemu bi mu se smanjilo volumen i nastao bi produkt neutral koji se poslije može koristiti u građevinskoj industriji. Druga opcija je da se od tog mulja pravimo kompost, naveo je Bebek koji ističe da je u okviru postrojenja izgrađen digestor koji nije pušten u funkciju jer kolektori još ne rade u punom kapacitetu. “Postrojenje je zamišljeno kao zatvoreni proces gdje se sve iskorištava, cijela energija tako da evo u budućnosti kad budemo imali veće ulazno opterećenje proizvodit ćemo i el. energiju i toplinsku energiju", ističe Bebek.

Projekt praćen kontroverzama i aferama

Iz Mreže “Naše društvo“ upozoravaju, pak, da je ostalo mnogo neodgovorenih pitanja u priči o mostarskim kolektorima, a osobito o pitanju kaznenih prijava koje su članovi te Mreže podnijeli Tužiteljstvu HNŽ-a protiv onih koji su sudjelovali u izgradnji kolektora, a o čemu do danas nije urađeno ništa. Marin Bago, član Mreže “Naše društvo“, kaže da će novo Gradsko vijeće, sudeći po svim njihovim odlukama do sada, učiniti sve da se ne otkrije teški kriminal njihovih stranačkih kolega. “To mogu jer je pravosuđe u HNŽ-u gotovo pa mrtva krava i zato oni uspijevaju sve to uraditi“, ukazuje Bago.

Izgradnja kolektora u Mostaru počela je 2015., a pratile su je brojne kontroverze i afere. Zako je grčka kompanija Aktor, kao jedan od izvođača radova, tužila Grad, a spor je, prema riječima gradonačelnika Kordića, riješen. BHRT napominje da ne treba zaboraviti ni povlačenje Vlade Švedske iz ovog projekta nakon što je u njega uložila 4 milijuna eura. Sada je vruć krumpir u rukama nove gradske vlasti koja treba taj višemilijunski projekt privesti kraju.