Gradsko vijeće Mostara na sjednici krajem prošlog tjedna usvojilo je odluku o uklanjanju ruševnih i devastiranih objekata.

Njome su regulirani način i rok za uklanjanje objekata čije je stanje uslijed većih oštećenja i dotrajalosti narušilo izgled i estetiku grada, kao i onih koji predstavljaju opasnost za stabilnost objekta, okolnih građevina, ali i za živote i zdravlje ljudi.

Čekanju došao kraj

Zaključkom koji je donesen prije točno godinu nadležnim odjelima Grada je naloženo da sačine snimak stanja svakog objekta, utvrde vlasništvo, ratnu štetu, predlože rješenje i financijska izdvajanja, a rok za to bio je lipanj prošle godine.

Nadležni su na sjednici priznali da su aktivnosti u vezi ruševnih objekata stale, a gradonačenik Mario Kordić u svom izlaganju rekao kako su nakon dvogodišnje priče o ruševinama odlučili biti proaktivniji.

- Poštujući zakone i procedure, siguran sam da ćemo u ovoj godini dobar dio objekata sriješiti, rekao je Kordić.

Vlasnike je upozorio da će prema onima koji imaju uvjete za obnovu građevina, a to ne žele učiniti iz bilo kojeg razloga, biti odlučniji. Prema odluci vlasnici objekata dužni su poduzeti žurne mjere za otklanjanje opasnosti koju predstavljaju ruševine. Dužni su izraditi projekt uklanjanja, kao i u roku od 30 dana od dana objave javnog poziva za uklanjanje - podnijeti zahtjev. Rok za uklanjanje je 60 dana od dana odobrenja za uklanjanje.

U slučaju da to ne učine u datom roku, Grad će, kako je najavio Kordić, ukloniti građevine uz zabilježbu tereta na nekretnini.

- Nedopustivo je da su vlasnici 30 godina nakon rata indolentni, dok postoji mogućnost da mnogi obnove objekte. U to sam se osobno uvjerio. Nakon naših poziva imamo nedaleko od Vijećnice tri objekta koja se obnavljaju. Tu je i dio njih koji imaju mogućnost obnove, a to ne žele iz čudnih razloga. Grad više ne može čekati, poručio je Kordić.

S odlukom o uklanjanju objekta u Mostaru su se složile sve gradske službe koje će biti involvirane u proces provedbe odluke, a kako je pojašnjeno uklanjanje ruševnih i devastiranih građevina je podijeljeno u dvije kategorije.

Suradnja s višim razinama vlasti

Damir Knezović iz Odjela za urbanizam i građenje Grada Mostara naveo je kako postoje objekti koji su se porušili od nemara ili od starosti, ali i oni koji su nastali u ratnim dejstvima, zbog čega je donesen zaključak da prema zakonskoj proceduri vlasnici objekata koji su porušeni tokom rata imaju pravo na obnovu stambene jedince ili nadoknadu štete.

- Apsurdno je da nakon 28 godina čovjek kojem je u ratu porušena kuća sad o svom trošku to radi, pa je donesen zaključak da pokušamo od većih razina vlasiti koji se bave obnovom i povratkom osigurati sredstva za uklanjanje objekata i plaćanje troškova kao i za ostale procedure za uklanjanje objekta, kazao je Knezović.

Naglašava da će i Grad u okviru svojih mogućnosti pomoći u uklanjanju objekata, te da će posebno voditi računa o ljudima koji žive u kategorijama socijalne pomoći.

Najveći problem će ostati ruševne i devastirane građevine koji se nalaze u zoni pod zaštitom UNESCO-a, jer nisu u nadležnosti Grada, već Federacije BiH, ali kako je rečeno nakon što se prikupe svi podaci sagledat će se stanje i tražiti pomoć s viših razina vlasti da se i taj problem riješi.

Iz Gradske uprave Mostar kažu kako je najvažnije da su se ustanovili rokovi i procedure kako bi se te aktivnosti pokrenule nakon tri decenije čekanja u gradu i počelo ozbiljno raditi na obnovi i uklanjanju objekata koji prijete sigurnosti i narušavaju sliku grada.

H. Ž.