Pročistač otpadnih voda u Mostaru dobio je uporabnu dozvolu, no, iako je time projekt završen te pročistač radi punim kapacitetom, tek je 40 posto kućanstava priključeno na glavnu kolektorsku mrežu.

Širenje sekundarne kanalizacijske mreže prigradskih naselja moglo bi potrajati, a problem stvara i otpadni mulj, za koji ne postoji mjesto za adekvatno zbrinjavanje. Postrojenje prerade otpadnih voda u Mostaru projektirano je za 100.000 ekvivalentnih stanovnika, čime planirani dnevni dotok iznosi 28.000 metara kubičnih.

Sekundarna mreža

Budući da je tek 40% kućanstava priključeno na taj sustav, u funkciji je, zbog smanjenog dotoka otpadne vode, samo linija pročišćavanja i dio linije predviđene za mulj, dok digestor i linija plina nisu u pogonu.

-Kako bismo to riješili i u funkciju pustili kompletnu liniju mulja, potrebno je povećati organsko opterećenje na ulazu i dotok otpadne vode, tj. kanalizacije. Iduća naša zadaća je razviti sekundarnu kanalizacijsku mrežu i što više korisnika spojiti na glavne kolektore, navodi riječi Ivana Bebeka, rukovoditelja postrojenja za preradu otpadnih voda u Mostaru, FTV.

Direktor JP 'Vodovod? Mostar Anton Vidačak, dodaje isti medij, pojašnjava da je, Grad Mostar, prema njegovim saznanjima, ušao u Vacan2 projekt i odobrena su određena donatorska sredstva za projektiranje proširenja sekundarne kanalizacijske mreže.

Spajanje korisnika u mrežu glavnih kolektora iziskivat će kontinuiran rad u duljem razdoblju. Dobra vijest je da je uporabna dozvola za pročistač izdana, čime se jamči da je postrojenje izgrađeno sukladno pravilima struke i zakona i da je spremno za rad, kako u tehničkom, tako i u sigurnosnom pogledu.

Odvoz mulja u Austriju i Mađarsku samo kratkoročno i skupo rješenje

-Riješeni su svi sporovi koji su postojali u prošlosti, nekad ne toliko vezani za Grad Mostar, ali oni su tako iskomunicirani da je bilo izvjesnih problema i ne sporim. Ali zadovoljstvo mi je reći da je taj projekt konačno završen i da pročistač radi u punom kapacitetu, istakao je gradonačelnik Mostara Mario Kordić, prenosi FTV.

Jedan od najvećih problema predstavlja mulj kao produkt pročišćavanja otpadnih voda, budući da zbog već postojećih problema Deponije 'Uborak' ne postoji adekvatno mjesto za odlaganje.

Raspisivanje tendera za odvoz mulja u Austriju i Mađarsku nudi samo kratkoročno i skupo rješenje.

-Prisiljeni smo taj mulj odlagati u krugu postrojenja gdje su nam kapaciteti uvelike ograničeni. Potrebno je što prije pronaći adekvatan i ekološki održiv način zbrinjavanja tog mulja i tu smo na pragu nekog rješenja, navodi Bebek.

Redovita istraživanja, navode iz postrojenja, dokazuju da pročišćivač otpadnih voda obavlja ključnu funkciju, a to je da se efektima prečišćavanja na 95% prerađena voda ulijeva u Neretvu prema svim propisima i ekološki prihvatljivim granicama. S. N.