Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini bit će održani u nedjelju, 6. listopada, odluka je koju je jednoglasno donijelo Središnje izborno povjerenstvo BiH. Kako su tada priopćili na Središnjem biračkom spisku se nalazi 3.406,088 birača.

Kako piše Buka, ekonomistu Faruka Hadžića je ova vijest SIP-a iznenadila, jer je i bez urađene analize zaključio da nema ni teorijske šanse da toliko osoba danas, prvo živi u BiH, a drugo da ima pravo glasa.

Zbog toga je uradio analizu i pokušao doći do podatka koliko zaista žitelja ima pravo glasa i koliko je osoba viška na biračkom spisku. Ovi podaci su, naglasio je vrlo bitni, jer se kroz tu razliku stvara ogroman prostor za manipulacije i moguće lažiranje biračke volje u BiH.

Podaci do kojih je došao kažu da ove godine ima rekordni 'višak' glasača na izborima od čak 549.914!

Brojevi samo na osnovu prirodnog priraštaja

A evo kako je došao do tog broja: 'Prvo, prema Popisu stanovništva iz 2013. godine, naša država je imala nešto više od 3,53 milijuna stanovnika. Od ovog broja, kada oduzmete maloljetne osobe, a tada ih je bilo 692.701, pravo glasa, da su izbori bili te godine, imalo bi negdje oko 2,84 milijuna stanovnika.

Drugo, kada svake godine uskladite broj novorođenih i umrlih od 2013., pa zaključno sa krajem 2023., u BiH je maksimum moglo živjeti 3,41 milijuna stanovnika. Razlika između Popisa 2013. i ovog broja ustvari predstavlja negativni prirodni priraštaj - veći broj umrlih od rođenih.

Treće, kada dodate broj novorođenih u ovom razdoblju, te oduzmete umrle, ali napravite pomjeranja unutar svake dobne grupe, broj maloljetnih osoba krajem 2023. je iznosio 552.089. Usklađivanjem maksimalnog broja stanovnika (3,41 milijun), sa ovim brojem, dobijemo da je na kraju 2023. pravo glasa moglo imati 2.856.174 žitelja, što je razlika od čak 549.914 u odnosu na službeni broj glasača sa pravom glasa'.

Hadžić je naveo i da ovaj podatak ne uključuje emigraciju i iseljavanje, već isključivo negativni prirodni priraštaj, tako da je broj osoba koje fizički žive u BiH i imaju pravo glasa, vjerojatno i manji.

 - Obzirom da nemamo službene statističke podatke o broju osoba koje su se iselile i ne žele glasati na izborima u BiH, držat ću se ovog podatka kao maksimalnog, istakao je Hadžić koji je izračunao i da smo na izborima 2022. imali 'višak' birača od 513.509.

Manipulacije 

Više je razloga za ovu manipulaciju, navodi Hadžić, a sve one koriste političarima na vlasti. Prva je izlaznost, navodi, koja se prema službenoj statistici kreće nešto preko 50 posto.

Međutim ako bi se ona usporedila do podataka do kojih je Hadžić u analizi došao ona bi iznosila preko 62 posto što nije ni tako malo.

- Statistika je ta koja prikazuje malu izlaznost, koja na terenu i nije takva. Ako bismo otišli korak dalje, uračunali broj izdanih dozvola za naše državljane u EU, te preračunali na ovaj broj stanovnika sa Popisa, izlaznost u BiH stanovnika koji tu zaista žive bi bila preko 80 posto, navodi Hadžić.

Drugi problem koji se javlja jeste kontrola biračkih odbora i zloupotreba izbora glasača. Trgovine članovima biračkih odbora su moguće kroz veliki broj političkih stranaka, koje onda, kada sudjeluju u izbornom procesu, imaju pravo da dobiju određen broj mjesta u biračkim odborima širom države. Ipak, veliki broj stranaka su stranke koje nemaju nikakav potencijal i tu su samo radi ove funkcije.

 - Analiza poslovanja političkih subjekata sa prošlih izbora je pokazala da od 117 stranaka koje su učestvovale na prethodnim parlamentarnim izborima 2018., njih 46 je imalo prijavljen godišnji prihod od 1tisuću maraka i manje! Drugim riječima, na svakih pet stranaka, dvije su imale ovaj prihod. Ako bismo gledali ostvareni prihod do 10 tisuća maraka, onda u tu kategoriju spada čak 60 posto svih prijavljenih stranaka, ističe Hadžić, navodeći da su ovi podaci nepoznati žiteljima, ali politici su itekako poznati i koriste se maksimalno za ostvarivanje vlastitog cilja – kontrolu proračunskih sredstava.

U konačnici, za Buku zaključuje, nije uopće važno koliko ljudi živi u BiH i glasa, već je važno samo ono što je prikazano od strane politike. I tako, od izbora do izbora.