Cijena nafte Brent pala je 11,7 posto između 3. i 10. studenoga, no glavni ekonomist Europske središnje banke (ESB) Philip Lane upozorava da bi temeljna inflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... u eurozoni mogla porasti unatoč pojeftinjenju energije. Ranija poskupljenja energenata još se mogu prenositi na druge cijene i plaće, zbog čega ESB procjenjuje koliko će inflacijski pritisci potrajati.

Prema povijesnim podacima o terminskim ugovorima za Brent, zaključna cijena barela pala je sa 103,60 dolara 3. studenoga na 91,49 dolara 10. studenoga. Razlika iznosi 12,11 dolara po barelu.

Lane je na konferenciji u Londonu 10. studenoga upozorio da bi ukupna inflacija mogla padati zbog jeftinije energije, dok bi temeljna istodobno rasla zbog odgođenih učinaka ranijih poskupljenja. Kako je izvijestio Reuters, Lane nije želio unaprijed određivati vremenski raspored promjena kamata. Za buduće odluke bit će važno hoće li se inflacija kretati iznad ili ispod projekcija ESB-a.

Zašto pad cijene nafte ne mora odmah smanjiti temeljnu inflaciju?
Skuplja energija povećava troškove proizvodnje i prijevoza, a dio tih troškova poduzeća postupno prenose na cijene proizvoda i usluga. Ako rast životnih troškova potakne veće zahtjeve za plaće, inflacijski pritisci mogu potrajati i nakon što energija pojeftini.

ESB razlikuje neizravne učinke energetskog šoka, koji se očituju kroz povećanje drugih cijena, od sekundarnih učinaka povezanih s plaćama i inflacijskim očekivanjima.

Pad tržišne cijene nafte pritom ne znači da se troškovi poduzeća odmah smanjuju. Brzina prilagodbe ovisi i o ranije ugovorenim cijenama energije te mogućnosti poduzeća da promijene prodajne cijene.

Posljednji podaci zasad ne pokazuju ubrzavanje temeljne inflacije. Prema preliminarnoj procjeni Eurostata, godišnja inflacija u eurozoni porasla je s 3,8 posto u rujnu na 4,0 posto u listopadu. Temeljna inflacija, koja isključuje energiju, hranu, alkohol i duhan, ostala je na 2,5 posto.

Godišnja inflacija energije istodobno je ubrzala s 18,9 na 20,8 posto, dok su cijene usluga rasle 3,3 posto, nakon 3,2 posto u rujnu.

Ti se podaci odnose na listopad i ne obuhvaćaju pojeftinjenje Brenta između 3. i 10. studenoga. Visoka godišnja inflacija energije zato nije u suprotnosti s novijim padom tržišne cijene nafte.

U odluci o kamatnim stopama od 29. listopada ESB je ocijenio da temeljna inflacija zasad ostaje uglavnom stabilna te da plaće ne pokazuju značajniju reakciju na energetski šok. Istodobno je upozorio da dulje razdoblje visokih cijena energije povećava rizik daljnjeg rasta inflacije i slabljenja gospodarstva.

Hoće li ESB povećati kamatne stope u prosincu?
Lane je 10. studenoga u razgovoru za Bloomberg Television izjavio da bi povećanje kamata u prosincu smatrao razboritim ako skup informacija kojim ESB tada bude raspolagao ostane jednak trenutačnome, prenio je Reuters.

Riječ je o uvjetnoj procjeni, a ne o najavi odluke. ESB će prije prosinačkog sastanka dobiti nove podatke o inflaciji i gospodarskoj aktivnosti te ažurirane makroekonomske projekcije.

Na posljednjem sastanku, 29. listopada, ESB je zadržao depozitnu kamatnu stopu na 2,50 posto. Upravno vijeće ponovilo je da će odluke donositi na svakom sastanku zasebno, na temelju novih ekonomskih i financijskih podataka, bez unaprijed određene putanje kamata.

Financa.ba ranije je pisala o tome zašto rast cijene nafte sam po sebi nije dovoljan razlog za povećanje kamata ESB-a. Sada je pitanje koliko će se brzo pojeftinjenje nafte prenijeti na ostale troškove. Za prosinačku odluku ESB-a važni će biti novi podaci o inflaciji, osobito o cijenama usluga i plaćama, piše Financa.