U BiH, 54,8% poslodavaca u tekućoj godini planira nova zapošljavanja, što je na razini prijašnjih godina. Od tog broja, najviše potreba za zapošljavanjem je iskazano u građevinskom sektoru (61,6%), u industrijskoj djelatnosti (59,67%), uslugama (56%) te u trgovini (48,2%), objavila je Agencija BiH za rad i zapošljavanje.

Kvalifikacijska struktura

Prema nalazima istraživanja provedenog u posljednjem kvartalu prošle, 2024. godine, 10 najtraženijih zanimanja su: trgovac (8,6%), konobar (5,4%), vozač kamiona (5,2%), pomoćni radnik u proizvodnji (4,3%), radnik za jednostavne poslove (3,9%), kuhar (3%), krojač (2,8%), zidar (2,6%), tesar (2,3%) te skladištar (2 posto). Prema kvalifikacijskoj strukturi, 66,4% potreba je iskazano je za kvalificiranim i visokokvalificiranim radnicima, 17,3% za radnicima sa srednjom stručnom spremom, 7,3% za onima s visokom stručnom spremom, 5,4% za nekvalificiranim radnicima, a 2,7% za polukvalificiranim te radnicima s nižom stručnom spremom. Od ukupnog broja anketiranih, 17% ih je izjavilo da ima potrebu za organiziranjem dodatnih obuka za radnike, a na prvom mjestu su obuke za konkretno radno mjesto, i to 82,2%, te informatičke obuke (13,1%). Kada je riječ o konkretnim zanimanjima za koje su potrebne obuke, navedeno je više od trideset različitih zanimanja, što govori da poslodavci nisu zadovoljni nivoom znanja i vještina kojim radnici raspolažu, navode iz Agencije. 

Plaće i višak radnika

Za ovu je godinu 59,1% poslodavaca planiralo povećanje plaća, dok ih je 20,9% odgovorilo da to ne planira. Istodobno, 3,1% anketiranih poslodavaca očekuje da će u 2025. godini imati višak radnika, što je na razini prethodnih godina. - Bez obzira na potrebu za radnicima koja je iskazana kroz čitavo istraživanje, na tržištu rada u BiH stereotipi i diskriminacija još igraju veliku ulogu, što je osobito izraženo prema teško zapošljivim grupama na tržištu rada, pokazuje istraživanje. Tako je svega tri posto poslodavaca izjavilo da je spremno zaposliti migrante, dok ih 83,5% to nije spremno. Nadalje, svega 8,7% njih je spremno zaposliti Rome, dok ih 77,8% to nije spremno. Prema pokazateljima, te dvije grupe su najugroženije na tržištu rada, dok je negativan odnos i prema štićenicima domova za nezbrinutu djecu (svega 11,4% poslodavaca bi ih zaposlilo), žrtvama nasilja (11,8%) i osobama s invaliditetom (12,1%). U nešto boljem položaju su razvojačeni branitelji, žene iz ruralnih područja, stariji od 50 godina i nekvalificirani radnici kod kojih se postotci onih koji bi ih zaposlili kreću između 22 i 28,6 posto. Uvjetno rečeno, u najboljem položaju od ugroženih grupa na tržištu rada su mladi bez radnog iskustva, koje 65,9% poslodavaca želi zaposliti. Istraživanje je sprovedeno u posljednjem kvartalu 2024. godine na uzorku od 2.600 kompanija koje zapošljavaju ukupno 14,7 posto svih zaposlenih u BiH.