U Bosni i Hercegovini početkom 2026. godine registrirano je više od 372.000 komada legalnog oružja u rukama civila. To je rast za oko 90.000 komada u odnosu na 2020. godinu, prema najnovijem izvještaju Koordinacijskog odbora za kontrolu malog oružja i lakog naoružanja pri Ministarstvu sigurnosti BiH. Proces legalnog naoružavanja se nastavio i u ovoj godini.

Banjolučanin (ime poznato redakciji) za Radio Slobodna Europa kaže kako želi legalno nabaviti osobni pištolj "zbog vlastite sigurnosti".

-Sve je više nepredvidivih situacija i ljudi koji impulzivno reagiraju, a sve manje onih koji imaju takta. Zato želim legalno oružje, da se osjećam sigurnije, kaže on.

Još jedan stanovnik Banjaluke (ime poznato redakciji RSE) ističe kako razmišlja o nabavci pištolja za "svoju i sigurnost obitelji".

-U mom slučaju, razlog je posao kojim se bavim, ponekad se osjećam nesigurno i zato razmišljam o nabavci legalnog oružja, navodi.

Stručnjaci za RSE ocjenjuju da ovakve izjave oslikavaju atmosferu u zemlji u kojoj se broj komada oružja ubrzano povećava, zbog čega je potrebno jedinstveno urediti pitanje kontrole oružja i tko ga može posjedovati.

Iz Ministarstva sigurnosti BiH su za Radio Slobodna Europa dostavili zbirne statističke podatke, ali bez komentara o značajnom rastu legalnog naoružavanja u Bosni i Hercegovini.

Izostao je i odgovor na pitanje o strukturi tog oružja - koliko se odnosi na osobno naoružanje, poput pištolja i revolvera, a koliko na lovačko i sportsko oružje. BiH nema jedinstvenu regulaciju kontrole civilnog naoružanja u zemlji.

Pravila o nabavci oružja u Bosni i Hercegovini definirana su kroz 12 zasebnih zakona, na nivou entiteta, županija u Federaciji BiH i Brčko distrikta.

Zašto građani nabavljaju oružje?

Safet Mušić, stručnjak za sigurnost za RSE ističe da se u posljednjih pet godina radi o "drastičnom" rastu legalnog oružja kod građana, što "jasno odražava rastući strah i nepovjerenje u institucije".

-Atmosfera političkih tenzija, zapaljiva retorika i priče o mogućim sukobima stvaraju osjećaj nesigurnosti. Građani zato misle da su sigurniji ako imaju pištolj ili drugo oružje, kaže Mušić.

Upozorava da takav trend predstavlja ozbiljan rizik, jer "više oružja u domovima znači veće šanse za obiteljsko nasilje, sukobe, incidente u afektu, samoubojstva i nesreće".

Prema njegovim riječima, iako je oko 370.000 komada oružja u BiH formalno registrirano, sistem nadzora je slab.

-BiH nema jedinstvenu evidenciju, nego više od deset različitih sistema. Policijske agencije često nemaju potpune ni usklađene podatke. Građani u različitim dijelovima zemlje ne podliježu istim pravilima. Negdje su kriteriji stroži, negdje blaži, što otvara prostor za zloupotrebe, kaže Mušić, dodajući da je neophodno uvesti jedinstvenu državnu regulaciju i centralnu bazu podataka.

Mušić naglašava i da visok nivo naoružanosti proizlazi iz ratnog naslijeđa i dugotrajnog osjećaja nesigurnosti, ističući kako BiH sa 11 do 12 komada legalnog oružja na 100 stanovnika spada među najnaoružanije zemlje Europe. Najčešće se, po njegovom saznanju, kupuju pištolji i revolveri, pa onda lovačko naoružanje.

Koji su uvjeti za nabavku legalnog oružja?

Propisi za nabavku oružja se razlikuju od županije do županije unutar bh. entiteta Federacija BiH, ali i između dva entiteta. Ipak, imaju jednu zajedničku karakteristiku- svi moraju proći provjeru policije. Osoba koja želi nabaviti pištolj ili pušku mora, u pravilu imati navršenih 21 godinu. Ovo pravilo se ne odnosi na lovce, sportaše ili određene službenike, koji dozvolu mogu dobiti sa 18 godina.

Potrebno je navesti opravdan razlog, na primjer radi "osobne sigurnosti", lov ili sportsko streljaštvo. Svako tko nabavlja oružje mora proći i provjeru policije, ne smije imati krivičnu evidenciju i mora dobiti i zdravstvenu potvrdu. Treba dokazati da posjeduje siguran sef ili ormar za čuvanje oružja, te pokazati osnovno tehničko znanje i vještine rukovanja oružjem. Lovci imaju najstrože obaveze - ispit, pripravnički staž i odobrenje MUP-a.

-Kupovina lovačke puške u Bosni i Hercegovini zahtijeva članstvo u lovačkom društvu, jednogodišnji pripravnički staž bez oružja, položen lovački ispit, liječničko uvjerenje i odobrenje policije, rekao je za RSE Denis Raič, predsjednik Lovačkog društva "Tetrijeb" iz Kupresa.

Nakon učlanjenja, budući lovac prolazi obuku, polaže ispit i podnosi zahtjev MUP-u za nabavku oružja, pri čemu policija provjerava članstvo, ispit i eventualne sudske postupke.

-Za pištolj je procedura slična, ali bez članstva u udruženju, uz dozvolu za držanje u kući ili nošenje. Oružje mora biti sigurno pohranjeno, kazao je Raič.

Oružje se može kupiti i od drugog vlasnika, ali uz prethodnu dozvolu policije.

-Za kupnju oružja se pita isključivo MUP, naglasio je.

U BiH djeluju četiri lovačka saveza u Sarajevu, Banjaluci, Tuzli i Mostaru. Godišnje članstvo košta oko 80 eura, lovački ispit 50 eura, a liječničko uvjerenje, takse i oružani list oko 200 eura. Puške i pištolji koštaju od 150 do 4.300 eura, dok poluautomatske puške (za sportska udruženja) koštaju od 1.200 do 3.400 eura. Metak košta od 0,5 do 1,5 eura.

Dokle je stigao proces usklađivanja sa EU?

U izvještaju Koordinacijskog tijela za kontrolu lakog oružja se navodi da BiH provodi opsežan proces harmonizacije, čak, 12 različitih zakona o oružju sa Direktivom EU 2021/555. Usklađivanje obuhvata definicije i kategorizaciju oružja, trajanje oružnih listova, krivične i prekršajne odredbe, postupke onesposobljavanja oružja te uvođenje elektronskih evidencija.

Navodi se kako je radna skupina izradila usuglašene preporuke koje županije i entiteti trebaju primijeniti pri izradi novih zakona ili izmjena postojećih propisa. U entitetu Republika Srpska, također, se, prema navodima u Izvještaju, priprema novi zakon o oružju, koji će biti u potpunosti usklađen sa zahtjevima EU.

Ministar unutarnjih poslova Federacije BiH, Ramo Isak, za RSE potvrđuje da se priprema novi zakon i u tom bh. entitetu koji bi trebao ujednačiti praksu u 10 županija.

-U Federaciji BiH županije su nadležne za ovu oblast i svaka ima svoje evidencije. Mi na nivou Federacije zato i nemamo jednu objedinjenu informaciju. Novi zakon treba da donese centralnu bazu podataka i identične propise u svim županijama, rekao je Isak.

Na pitanje o broju oružja u rukama građana, Isak kaže kako to ne može komentirati, jer "nema potpune parametre".

Istovremeno, zamjenik ministra obrane BiH Slaven Galić za RSE je, odgovarajući na upit o količini oružja, rekao kako to jeste "sigurnosni problem", te da "treba raditi na tome da se rizici smanje".

U Bosni i Hercegovini je u periodu od 2021. do 2025. godine zabilježen značajan uvoz oružja. Prema zvaničnim podacima, uvezeno je više od sedam i pol milijuna eura u pištoljima i revolverima, dok je vrijednost uvezenih lovačkih pušaka, sačmarica i sličnog oružja premašila čak 14,5 milijuna eura.

Na tržištu dominira oružje iz Turske, Češke, Hrvatske, Italije i Austrije.