Opći izbori u Bosni i Hercegovini potvrdili su nastavak poslijeratne političke dinamike i pad povjerenja građana u politički sustav, ocjenjuje u razgovoru za Radio Slobodna Europa (RSE)  politički analitičar Bodo Weber, viši suradnik Vijeća za politiku demokratizacije iz Berlina.

Ključne političke napetosti u predstojećem razdoblju bit će povezane s pitanjem izmjena Izbornoga zakona te odnosima između vodećih nacionalnih stranaka. Kao jednu od najvažnijih poruka izbora Weber izdvaja nastavak takozvanog “glasovanja nogama”, odnosno odlazak građana iz zemlje i odustajanje od političkog sustava u kojem ne vide mogućnost promjene.

Poruke izbornih rezultata i nastavak poslijeratnih trendova

Upitan o najvažnijoj političkoj poruci ovih izbora na temelju prvih rezultata, Weber ističe kako ona ima dva ključna segmenta.

„Jedna je poruka da imamo nastavak poslijeratne dinamike etniziranog izbora i političkog sustava. Ljudi su prisiljeni, budući da nemaju pravi izbor, glasovati za etnonacionalne stranke“, rekao je Weber u intervjuu za RSE.

„U onom građanskom dijelu Bosne i Hercegovine, u središnjem dijelu BiH i Federacije, postoji također poznata dinamika da se klatno kreće u jednom smjeru, pa zatim natrag. Ponekad pobjeđuju multietničke bosanskohercegovačke stranke, kao što je bio slučaj s Trojkom. Te su se stranke diskreditirale u postojećem političkom sustavu i onda se klatno vraća prema SDA (Stranka demokratske akcije)“, dodao je Weber.

Kao drugi jednako važan zaključak navodi nastavak dugogodišnjeg trenda napuštanja zemlje.

„Nastavlja se trend koji vidimo već dugi niz godina, takozvano glasovanje nogama. Ljudi glasuju tako što u potpunosti odustaju od političkog glasa i masovno emigriraju. To se dijelom vidi i u odazivu birača koji je drastično pao. Trenutačni je odaziv na 42 posto, što će vjerojatno još malo rasti jer to nije konačni podatak, ali je svakako daleko ispod ranijih izbora“, naglasio je Weber.

Utjecaj novih tehnologija i razlozi smanjenog odaziva birača

Povodom rasprava o tome je li slabiji odziv posljedica uvođenja novih tehnologija i smanjenja mogućnosti zlouporabe sustava kroz glasove preminulih ili osoba bez prava glasa, Weber objašnjava da je riječ o spletu više čimbenika.

„Mislim da je posrijedi kombinacija čimbenika. Prvi je čimbenik masovni odlazak ljudi u posljednje četiri godine. Drugi je čimbenik zasigurno i dalje rastući zamor od lažnih izbora. Možemo nagađati da je intervencija bivšeg visokog predstavnika, dva sata nakon zatvaranja birališta prije četiri godine — koja je zapravo bila napad na i onako ograničenu volju birača u zadanom izbornom sustavu — dodatno pridonijela tomu zamoru od glasovanja, odnosno ne glasanja kao činu političke volje“, izjavio je Weber.

„Treći je čimbenik zasigurno to što su nove tehnologije smanjile mogućnost izbornih manipulacija i glasovanja umrlih“, kazao je Weber.

Rezultati u Federaciji BiH

Komentirajući dominaciju Stranke demokratske akcije u Federaciji BiH i na državnoj razini te uspoređujući to s prethodnim izborima kada je vlast formirala koalicija Trojke, Weber objašnjava razloge narušavanja povjerenja u te stranke.

„Mislim na suradnju ili suučesništvo politike SAD-a, prethodne Bidenove administracije i bivšeg visokog predstavnika u stvaranju te vladajuće koalicije, uz prisutnost i ulogu američkog veleposlanstva na jednoj strani te intervencije u korist HDZ-a BiH od strane visokog predstavnika. To se zasigurno nije isplatilo strankama Trojke“, istaknuo je Weber.

Utrka za člana Predsjedništva BiH

Iako je SDA prema prvim rezultatima najjača stranka u Federaciji i na državnoj razini, kandidat koalicije Denis Bećirović ostvario je prednost pred Bakirima Izetbegovićem u utrci za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH. Weber objašnjava taj raskorak pozicioniranjem samog kandidata.

„Ja bih to najviše vidio u kontekstu toga što se gospodin Bećirović u prethodnom mandatu etablirao kao određeni neovisni čimbenik, odnosno napravio je određeni otklon prema vlastitoj stranci. Tako se profilira i čini mi se da mu se to isplatilo“, rekao je Weber.

Mogućnosti i modeli uspostave nove vlasti

Kada je riječ o slaganju parlamentarnih većina na državnoj razini te na razini Federacije i pojedinih županija, Weber predviđa nastavak poznatih obrazaca bez velikih iznenađenja.

„Ne mislim da će biti puno iznenađenja. Vidjet ćemo na neki način prvo takozvanu staru trojku — HDZ BiH, SNSD i SDA. Pitanje je hoće li to biti dovoljno na državnoj, a još više na federalnoj razini da se vlast formira bez još jednoga koalicijskog partnera“, naveo je Weber.

„Zasigurno će u Federaciji i u pojedinim županijama trebati još jedan ili dva koalicijska partnera. Hoće li to biti, primjerice, SDP, prerano je reći, ali svakako će postojati potreba za dodatnim partnerom. Ili će to mjesto dobiti Stranka za BiH, koja predstavlja određenu promjenu izvan klasičnih shema između izbornih ciklusa, budući da je na ovim izborima ostvarila određeni uspjeh“, kazao je Weber.

Politička situacija u Republici Srpskoj

U entitetu Republika Srpska SNSD uvjerljivo vodi za državni parlament i entitetsku skupštinu, dok Željka Cvijanović ima veliku prednost u utrci za Predsjedništvo BiH. Weber komentira snagu SNSD-a u kontekstu događaja oko Milorada Dodika i njegove pravomoćne presude.

„Na konferenciji za novinare koju je vodio Milorad Dodik izgledalo je kao da je on vodeći kandidat stranke, kao da se presuda nije dogodila. Jedna od prvih rečenica bila je da je isključivo zahvaljujući američkom predsjedniku stranka danas živa. To je jedan od ključnih čimbenika koji su pridonijeli tomu da SNSD opet trijumfira“, izjavio je Weber.

„Nisam očekivao drukčije, premda su neki promatrači imali iluzije da će oporba pobijediti. Čimbenici koji su odredili ovaj ishod jesu kronična slabost oporbe u Republici Srpskoj, uloga međunarodne zajednice, konkretno Trumpove administracije SAD-a, a u određenom kontekstu i slabost Europske unije. To je dovelo do toga da je režim Milorada Dodika vraćen u život prije dvije godine“, naglasio je Weber.

„Unatoč tomu što je nova tehnologija smanjila mogućnost manipulacije, ostao je čimbenik obilnoga korištenja administrativnih resursa koje vlast u Republici Srpskoj ima na raspolaganju“, dodao je Weber.

Reakcije vladajućih i kontrola izbornog procesa

Osvrćući se na nastup vladajućih struktura nakon objave prvih rezultata, Weber uočava vidljivu nesigurnost unutar samog režima.

„Na konferenciji za novinare moglo se vidjeti olakšanje režima Milorada Dodika nakon izborne pobjede. Čini se da je režim ipak bio dosta nervozan da bi mogao izgubiti izbore, možda i više nego što je bilo potrebno“, rekao je Weber.

„Napad na nove tehnologije pokazuje kolika je tu bila nesigurnost. S jedne strane to govori o njihovoj vlastitoj procjeni političke snage, a s druge strane taj napad na novu tehnologiju — ne samo od strane SNSD-a nego i drugih stranaka — predstavlja naknadnu potvrdu koliko je bez te tehnologije bilo moguće manipulirati izborima u poslije daytonskoj Bosni i Hercegovini“, zaključio je Weber.