Piše: Dragan Bradvica

Iako jako pogođena pandemijom koronavirusa Europska unije još uvijek nije donijela konkretan financijski plan izlaska iz krize što će itekako pogoditi krhke ekonomije zapadnog Balkana koje gotovo isključivo ovise o Uniji. Naime, predsjednik Europskog vijeća Charles Michel objavio je svoj prijedlog Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razbolje 2021.-2027. i plana za oporavak, u kojem je ponudio ustupke različitim skupinama zemalja članica kako bi lakše prihvatili cijeli paket. On predlaže nešto manji VFO koji bi iznosio 1.074 milijardi eura, 26 milijardi eura manje od prijedloga Komisije. To je ustupak tzv. štedljivoj četvorki, Austriji, Danskoj, Nizozemskoj i Švedskoj, koje imaju najviše primjedbi kako na visinu proračuna i plan za oporavak tako i na prijedlog da se najveći dio fonda za oporavak dodjeljuje kao bespovratna pomoć. Uz ovo, dodatni plan za oporavak od posljedica pandemije trebao bi biti 750 milijardi eura,  500 milijarde kroz bespovratnu pomoć najpogođenijim zemljama i 250 milijardi kroz povoljne zajmove. Dogovora oko ovoga također još nema.

Pomoć najsiromašnijima

Naime, do tih 750 milijardi eura svježeg novca došlo bi se tako što bi se Komisija povoljno zadužila na financijskim tržištima koristeći svoj najviši mogući kreditni rejting.  To je zasad jedino oko čega se sve zemlje članice slažu, svjesne da bi izostanak snažnih i dosad nezabilježenih poteza mogao ugroziti i samu opstojnost Unije. Oko svega ostaloga postoje razlike u stajalištima zemalja članica - visine VFO-a i plana za oporavak, omjera bespovratne pomoći i zajmova, uvjeta za korištenje sredstava, alokacijskih kriterija. Štedljive zemlje protiv su toga da se dodjeljuje bespovratna pomoć, nego traže da se pomoć daje kroz povoljne zajmove koje bi vraćale zemlje korisnice, a ne Unija kao cjelina. To je s druge strane neprihvatljivo najteže pogođenim zemljama poput Italije, koje imaju ionako visoki javni dug i s novim zaduženjima njihovi dugovi bi odletjeli u nebo.

Austrijski kancelar Sebastijan Kurz navodi kako oni žele da veći dio te pomoći ode u najsiromašnije zemlje blok

- Prema planu iz Bruxellesa najviše bi imale Italija, Španjolska ili Poljska. Međutim, u EU imamo značajno siromašnije zemlje. Moje osjećanje za pravdu govori mi da ukoliko ćemo u EU potrošiti toliko novca, to bi prvenstveno trebalo ići na najsiromašnije, kazao je Kurz njemačkom listu Frankfurter Allgemeine Sonntagszeitung, ne navodeći koje su to zemlje. Međutim, iz ekonomskih pokazatelja jasno je kako bi značajnu financijsku injekciju po ovom planu dobile Letonija, Rumunjska, Grčka, Hrvatska i Bugarska. Smatra kako novčanu pomoć treba jasno povezati sa uvjetima kako bi se izbjeglo da se novac koristi samo za krpljenje rupa u proračunima te je stava da se dobar dio novca treba iskoristiti za zelene mjere, digitalizaciju i podršku reformama.

Eurozona

Nekadašnji talijanski premijer i bivši povjerenik EU Paolo Gentiloni navio pak kako recesija postaje sve dublja, prijeti čak i raspad eurozone. To potkrepljuje činjenicom da ekonomije Italije, Francuske i Španije padaju za 10 do11 posto, a Danske, Poljske, Švedske ili Njemačke četiri do šest posto.

- Posljednji ekonomski podaci upozoravaju: recesija je dublja, nego što se očekivalo, ekonomski razvoj država u eurozoni postaje neravnomjerniji, nego što je prognozirano u proljeće. To o čemu smo uvijek upozoravali se potvrđuje - recesija zbog koronavirusa prijeti raspadu eurozone, rekao je Gentiloni. Po njegovim riječima, države EU treba u najkraćem roku dogovoriti plan obnove ekonomije radi jačanja povjerenja u nacionalnu ekonomiju.