Član Interresorne radne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva BiH Bariša Čolak (HDZ BiH) izjavio je danas u Sarajevu da su izmjene i dopune Izbornog zakona koje je predložio HDZBiH na tragu onih koje su imali prije izvjesnog vremena, koje su išle i na provjeru Ustavnom sudu, temeljem izjave Kluba bošnjačkog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH o destruktivnosti tog prijedloga po vitalni interes bošnjačkog naroda.

Napomenuo je da je Ustavni sud ocijenio da taj prijedlog nije destruktivan po vitalni interes Bošnjaka.

Određene promjene su se desile. Da bi se udovoljilo presudama Europskog suda za ljudska prava, ne predlažemo više da se bira jedan Hrvat, jedan Bošnjak i jedan Srbin, da bi se mogli svi oni koji se ne izjašnjavaju kao Hrvati, Bošnjaci ili Srbi također kandidirati za članove Predsjedništva. Bira se, dakle, hrvatski, bošnjački i srpski član Predsjedništva – naveo je Čolak.
Dodao je da je ostali dio praktično isti kao što su i ranije predlagali.

Upitan na koji način je konkretno u njihovom prijedlogu implementirana presuda „Sejdić-Finci“, ali i ostale presude međunarodnih sudova, odgovorio je da sve te presude traže jedno, traže mogućnost kandidiranja svih, a ne samo predstavnika konstitutivnih naroda.

Prema tome, naveo je on, čim osigurate svima da se kandidiraju, bez obzira da li neko pripada ovoj ili onoj skupini, „svi oni koji ne pripadaju konstitutivnom narodu imaju se pravo kandidirati“.

Mislim da to treba ispoštovati i ovim prijedlogom se to ispoštovalo – kazao je Čolak.
Pojašnjavajući na koji način bi se, prema tom prijedlogu, birali članovi Predsjedništva BiH, naveo je da postoje tri skupine osnovnih izbornih jedinica ili općina, „gdje su vrlo bitne te većine pojedinog naroda, kako bi svaki od konstitutivnih naroda, odnosno u ovom slučaju Bošnjaci i Hrvati imali jednake šanse izabrati po jednog člana Predsjedništva BiH, a ne da to bude kao do sada“.

Ako je izborna jedinica čitava Federacija, kao što je do sada bilo, gdje imate više od 74 posto Bošnjaka, naravno da oni mogu uvijek izabrati dva člana Predsjedništva. Dakle, mi ovim tu anomaliju rješavamo i praktično rješavamo tu vrstu diskriminacije prema hrvatskom narodu, da i hrvatski narod bude u jednakoj poziciji kao i bošnjački narod, da može izabrati svog člana Predsjedništva – naveo je Čolak.

Istaknuo je da ne isključuju ni glasove drugih koji su tu, „ali problem je onog trenutka kad jedan narod, većinski, svojim glasovima izabere dva člana Predsjedništva, a to se desilo već tri puta“.

Mi ovim izmjenama Izbornog zakona i ograničenim promjenama Ustava BiH ne diramo u dejtonsku strukturu BiH niti je to moguće napraviti. Želimo taj princip ili načelo konstitutivnosti kroz domove naroda i kroz Predsjedništvo valorizirati putem izmjena, prije svega, Izbornog zakona, ali u ograničenom dijelu i samog Ustava BiH – kazao je Čolak.

Po njegovim riječima, ovo ne traži velike promjene, traži vrlo minimalne promjene.