Revizionizam i pokušaji osporavanja sudski dokazanih činjenica o ratnim zločinima počinjenim na tlu bivše Jugoslavije ozbiljna su prijetnja miru u regiji i protiv toga se treba odlučno boriti, upozorili su u utorak u Sarajevu predsjednik Mehanizma za međunarodne kaznene sudove (MICT), nasljednika Haaškog tribunala, Carmel Agius i glavni tužitelj Serge Brammertz.

Predsjednik Agius i tužitelj Brammertz u Sarajevu borave u okviru obilježavanju 30. obljetnice početka ratne opsade glavnog grada BiH, koja je trajala od 1992. do 1996. godine. Na konferenciji upriličenoj tim povodom na temu "Sarajevo - 30 godina poslije", Agius je podsjetio da je opsada glavnog grada BiH trajala više od 1400 dana a činjenica da i danas postoje brojni vidljivi ožiljci ratnih razaranja zorno podsjeća kakvih je razmjera bila i koliko su ljudi tamo patili.

-To je podsjetnik, ne samo na ono što se dogodilo, već i na ono što se više nikada nije smjelo dogoditi, kazao je uz napomenu da je upravo to bila ideja vodilja za odluku Vijeća sigurnosti UN-a da uspostavi sud za zločine na tlu bivše Jugoslavije (ICTY) kako bi se poslalo jasnu poruku da ratni zločini više neće biti nekažnjivi.

On je pojasnio i da je temelj funkcioniranja ICTY-a bio da svi zločini moraju biti dokazani izvan razumne sumnje a krivnja pojedinaca precizno utvrđena. Predsjednik Međunarodnog rezidualnog mehanizma ukazao je i da neki optužuju ICTY za destabilizaciju regije.

-Unatoč tom revizionizmu, moramo biti snažni. Tragično je da revizionizam prihvaćaju politički čelnici, smatra Agius koji je nedopustivim ocijenio činjenicu da i dalje ima onih koji negiraju ono što se dogodilo u Sarajevu tijekom rata i dovode u pitanje dokazane činjenice o počinjenim zločinima te je poručio da snažno vjeruje u budućnost BiH temeljenu na istini i pomirenju.

Brammertz: Nedopustivo da se, unatoč činjenicama. nanovo piše povijest

Prema riječima glavnog tužitelja MICT-a Brammertza, opsada Sarajeva bila je jedan od najmračnijih trenutaka ljudske povijesti, cilj koje je bio uništiti ideju zajedničkog života.

-Patnja civila tijekom opsade nije bila incident, već jasna namjera, kazao je Brammertz i podsjetio da je haaško tužiteljstvo svoje prve istrage otvorilo upravo o zločinima počinjenim tijekom opsade Sarajeva, pri čemu su prikupljeni čvrsti dokazi koji su i doveli do osuđujućih presuda protiv odgovornih.

 I on je ukazao da je nedopustivo da sada neka "pseudo-znanstvena povjerenstva" nanovo pišu povijest, unatoč činjenicama, te da se zločince slavi. Najboljim odgovorom na to označio je potrebu da se nastavi s istragama i procesuira na stotine onih koji su počinili ratne zločine a koji su i danas na slobodi. Upozorio je da i danas, 30 godina kasnije, ima onih koji negiraju, relativiziraju i minimiziraju utvrđene činjenice.

-Neka ovo bude podsjetnik da borba za istinu i pravdu ne smije prestati i posustati, poručio je

Brammertz uz ocjenu da je uzdizanje presuđenih ratnih zločinaca raširenija danas no ranije, a što je nedopustivo.