Gost Dnevnika D FTV-a bio je premijer Federacije BiH Nermin Nikšić. Govorio je o nedavnim prosvjedima prijevoznika i dogovoru koji je postignut, o problemima u namjenskoj industriji i nabavci baruta, planovima za Južnu interkonekciju, odnosima s HDZ-om i stavovima prema Savi Miniću i Miloradu Dodiku. Na kraju se osvrnuo i na inicijativu Federalne televizije za povećanje RTV takse.

Na početku mjeseca počeli su prosvjedi i blokade prijevoznika. Na kraju je dogovor postignut, i to na osnovu obećanja. Što je od tada urađeno i što je u nadležnosti Vlade Federacije BiH?

- Prije svega, ne bih želio preuzimati neke spektakularne zasluge za prestanak blokade. Već su vođeni razgovori i ranije, a posljednji je bio u Vladi Federacije BiH. Mi smo već ranije imali sastanak i na osnovu njega izvršili sve što smo tada obećali. Nažalost, vrlo malo je stvari u nadležnosti Federacije, ali razumijem prijevoznike i smatram da je naša uloga da probamo pomoći bez obzira na to čija je formalna nadležnost. Preuzeli smo obavezu da podržimo njihove inicijative kada je riječ o akcizama i trošarinama, o korištenju jednog TAG-a na autocestama oba entiteta, te da podržimo inicijativu za 24-satna dežurstva inspekcija na graničnim prijelazima, jer vozači gube i do 14,5 sati čekajući.

Vlada Federacije je poslala inicijativu prema Vijeću ministara. Šta dalje?

- Da, ali ne vidim razlog da Vijeće ministara izbjegava razgovor s ljudima i da ne uđe u proces rješavanja. Rokovi nisu spominjani, ali prijevoznici su rekli da će početkom mjeseca u Srbiji imati regionalni sastanak i pokušati riješiti dio problema. Oni su svjesni da, bez obzira na razumijevanje entitetskih vlada, ključne odluke moraju donijeti Vijeće ministara i državni nivo.

Drugi gorući problem bio je u Igmanu Konjic, koji je ostao bez repromaterijala jer je Srbija zabranila izvoz baruta. Kako ste to riješili?

- Najveći problem bio je uspostaviti komunikaciju jer je predsjednik Vučić tada bio u Kini. Nakon njegovog povratka čuli smo se, shvatio je situaciju i kako se to reflektira na zaposlene. Srbija nije zabranila izvoz samo BiH nego svima. Vučić je razumio problem i obećao da će biti riješen u roku od 48 sati. Na ceremoniji otvaranja ZEPS-a javio se da je odluka upravo donesena, što se uklopilo u taj rok.

Jesu li od vas tražili neku protuuslugu?

- Ne, nije bilo nikakvih zahtjeva. Razgovor je trajao par minuta i složili smo se da namjenska industrija u regiji ne treba praviti probleme jedni drugima. Radnici bilo gdje u regiji ne smiju biti taoci takvih odluka.

Namjenska industrija je u posljednjim godinama doživjela veliki razvoj i postala prepoznatljiva u svijetu. Međutim, sada postoje problemi u Igmanu Konjic, Pretisu, Ginexu. Što se dešava, u čemu je problem?

- Slažem se da je namjensku industriju teže uništiti nego održati, ali treba se vratiti i pogledati u kakvom su stanju te firme bile. Prolazile su kroz teške periode da bi se vratile na stare staze slave. Namjenska industrija jeste i treba biti generator razvoja, ne samo Federacije nego i cijele BiH. U prvom mandatu uspjeli smo stabilizirati Unis Ginex i Igman, koji je tada sa 300 radnika došao na 1.300. Igman je pomagao i BNT-u, a Pretis je pokazivao potencijal, ali nikad nije napravljen značajniji iskorak. Upravo zbog brojnih problema, dugova i obaveza koji se stalno pojavljuju, donijeli smo odluku da angažiramo vanjsku revizorsku kuću koja će uraditi reviziju poslovanja u posljednjih deset godina, da se jasno vidi šta se dešavalo i kako su korišteni resursi.

U posljednje vrijeme spominju se i investitori. Ima li interesa?

- Pojavljuju se investitori koji su i vlasnici dijela dionica u ovih 49% mimo Vlade Federacije. Kod mene su bili predstavnici američke kompanije „Regulus“, koji su zainteresirani za ulaganje. Oni imaju dionice u Pretisu i Binasu. Međutim, naša regulativa ne dozvoljava da budu većinski vlasnici, a oni upravo to traže. Mi smo jasno rekli da je Vlada Federacije zainteresirana nastaviti ulagati i razvijati našu namjensku industriju. Čekamo njihov odgovor i vidjet ćemo u kom pravcu će se razgovori nastaviti. Siguran sam da će namjenska industrija biti sve jača. Binas i BNT već bilježe ogroman rast proizvodnje i prodaje. Također, spašena je firma „Zrak“ koja sada surađuje s BNT-om.

Spomenuli ste i pitanje baruta. Kako dalje?

- Ne smijemo zavisiti od jednog dobavljača. Osim Srbije, imamo ponude iz Turske i Češke i planiramo ugovore s njima. Već radimo na projektu da otvorimo vlastitu barutanu, lokaciju smo našli. Također, imamo namjeru otvoriti i novu pogonsko-energetsku industriju u Cazinu.

Na posljednjoj energetskoj konferenciji u Tuzli predstavljeni su planovi ne samo južne, nego i sjeverne i zapadne interkonekcije. Fokus je ipak na južnoj. Hoće li se ponovno pokrenuti ta priča?

- Unutar Vlade, Ministarstva i BHG-a ta priča nikada nije ni prestala. Ljudi su, naravno, istraživali načine kako da blokiraju proces. O tome smo razgovarali i s HDZ-om. Na posjeti Washingtonu, koju je organizirala američka administracija, shvatili smo koliko je projekat važan za SAD. Svi projekti u regiji su stopirani osim tog, i tada smo dobili uvjeravanja da stoje iza realizacije. Ali realizacija na način da nekoga preglasavamo nije realna, jer kompletna trasa ide kroz lokalne sredine i kantone gdje HDZ ima apsolutnu vlast.

Šta je za vas gospodin Savo Minić?

- Gospodin, ništa više, ni manje. Mislim da bi suradnja na nivou dvije entitetske vlade bila najgora za građane, jer je odnos praktično zamrznut. SDP ima zastupnike u NSRS koji su glasali protiv formiranja ovakve, neustavne vlade. Ne možemo davati legitimitet skupini ljudi na čijem čelu je Minić.

A Milorad Dodik? Sankcije mu je nametnula i Slovenija. Može li on odlučivati o budućnosti BiH?

- Ne vjerujem da može biti partner u tim razgovorima. Koliki će njegov utjecaj biti unutar SNSD-a, to je drugo pitanje, ali smatram da nijedan političar ne treba biti iznad države i naroda. To ne vodi nikuda.

Krajem godine ističe ugovor s Elektroprivredom BiH o naplati RTV pristojbe. FTV je uputila inicijativu za povećanje takse, sada je sedam maraka. Hoćete li podržati ideju i novo potpisivanje ugovora, i s EP HZHB?

- Ja sam čovjek koji redovno plaća taksu. Cijena se godinama nije mijenjala i mislim da ima prostora za povećanje. Uz određene analize, s moje strane bi došla podrška. Vlada će učiniti sve da ugovor s Elektroprivredom BiH ostane, a kao vlasnik i Elektroprivrede Mostar (EP HZHB, op.a) i EP BiH potrudit će se da i EP Mostar u budućnosti isporučuje račune s RTV taksom.

Ima li Vlada Federacije za to volje?

- Neće biti problem s naše strane. Kako će se dalje razvijati, vidjet ćemo, ali Vlada Federacije sigurno neće biti problem, zaključio je Nikšić za FTV.