Lijanović, Bahilj, Radivojević, Helez, Bijedić, Trhulj, Kaplan, Krajina, Čamber… neki su od ministara iz Nikšićeve 'prve' Vlade FBiH koji su se našli pod lupom pravosuđa. Neki su optuženi, neki oslobođeni, neki čekaju sudske epiloge, a neki su preminuli

Piše: D. Lukić

mostar@dnevni-list.ba

Aktualni federalni premijer Nermin Nikšić kormilario je Vladom FBiH u još jednom mandatu, od ožujka 2011. godine do ožujka 2015. godine. Ta vlada ostala je upamćena po velikom broju optužnica i istraga protiv velikog broja tadašnjih ministara, a nakon isteka mandata nova Vlada kojom je rukovodio SDA-ov Fadil Novalić podnijela je kaznenu prijavu i protiv samog Nikšića.

Današnjeg premijera u prosincu 2016. godine se teretilo zbog sumnje da je oštetio proračun za približno 22 milijuna eura preuzimanjem duga za drvnu kompaniju Krivaja iz Zavidovića koja je bila u stečaju.

Prijava je kasnije odbačena od strane Tužiteljstva BiH, koje je službeno donijelo naredbu o neprovođenju istrage, zaključivši da nema elemenata kaznenog djela. U javnosti se ta prijava kontra Nikšića tumačila kao odmazda i pritisak SDA na njega i SDP, a par godina kasnije došlo je do obrata, pa je Fadil Novalić završio iza rešetaka zbog svima dobro poznatog slučaja 'Respiratori' u vrijeme korone.

'Kriminalni' ministri

Ipak, nisu svi kadrovi tadašnje Nikšićeve Vlade bili iste sreće kao i on. Nekoliko je ministara bilo uhićeno, optuženo ili pod istragom zbog različitih kaznenih djela.

Jerko Ivanković Lijanović, bivši dopremijer FBiH i ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, uhićen je u rujnu 2014. godine u akciji "Meso". Teretio se za organizirani kriminal, pranje novca, poreznu utaju i zloupotrebu položaja, a kasnije je pravomoćno osuđen na zatvorsku kaznu. Pravomoćno je osuđen na Apelacijskom odjelu Suda BiH na 7 godina zatvora zbog organiziranog kriminala i pranja novca u aferi "Meso". Uz to, Vrhovni sud FBiH potvrdio mu je kaznu od 7 godina zatvora u odvojenom predmetu za zloupotrebu položaja pri dodjeli poljoprivrednih poticaja, čime su procesi protiv njega u potpunosti okončani. Lijanović je rukovodio Narodnom strankom Radom za boljitak.

Zajedno s LIjanovićem u rujnu 2014. godine uhićen je bio i njegov stranački kolega Milorad Bahilj, bivši ministar trgovine FBiH, a kasnije je i optužen te osuđen za organizirani kriminal, pranje novca i utaju poreza u sklopu iste akcije. Bahilj je preminuo 2019. godine.

Osim njih dvojice pod lupom istražitelja našao se i Desnica Radivojević,  tadašnji ministar prostornog uređenja FBiH. U travnju 2019. godine uhićen je u nastavku policijske akcije "Farmer". Radivojević je osumnjičen za zloupotrebu položaja i udruživanje radi činjenja kaznenih djela u vezi s nezakonitom raspodjelom donirane poljoprivredne mehanizacije (traktora) stradalima u poplavama.

Konkretno, Općinski sud u Sarajevu je 2021. godine osudio Radivojevića na osam mjeseci zatvora jer je pronašao osobu preko koje je iz proračuna za uslugu podnošenja fiktivnog zahtjeva za donaciju traktora isplatio 5.000 KM, a traktor zadržao za sebe. Prema sporazumu o priznanju krivice, Radivojević je bio dužan u proračun Federacije BiH uplatiti 20.852 KM.

I ministri Zukan Helez, Enver Bijedić, Erdal Trhulj, Salmir Kaplan, te Ante Krajina su u mandatu Nikšićeve Vlade imali problema sa zakonom, tako da se doista može reći kako je taj mandat protekao u 'kriminalno'.

Helez, Bijedić, Trhulj, Kaplan, Krajina…

Zukan Helez, tadašnji ministar za pitanja boraca i invalida obrambeno-oslobodilačkog rata (danas državni ministar obrane) dok je obnašao ministarsku dužnost, točnije u listopadu 2014. godine, protiv njega je podignuta optužnica zbog sudjelovanja u kavanskoj tučnjavi u Bugojnu. Za to kazneno djelo kasnije je osuđen na uvjetnu zatvorsku kaznu. Godinama kasnije bio je optužen i pravomoćno osuđen na uvjetnu kaznu i zbog lažnog svjedočenja na sudu.

Enver Bijedić, tadašnji ministar prometa i komunikacija, se više puta našao pod istragama i optužnicama. Između ostalog, protiv njega je podignuta optužnica koja ga je teretila za zloupotrebu položaja i ovlasti iz vremena kada je bio direktor Direkcije za izgradnju Tuzla, a bio je obuhvaćen i istragama u sklopu policijske akcije "Rudnik" vezano za nepravilnosti u rudniku soli u Tuzli.

Međutim, svi ključni postupci protiv njega završili su u njegovu korist. U srpnju 2022. godine Općinski sud u Tuzli donio je pravomoćnu oslobađajuću presudu za zloupotrebu ovlasti u Direkciji za izgradnju Tuzla. U srpnju 2025. godine, Kantonalni sud u Tuzli odbio je žalbu tužiteljstva i potvrdio pravomoćnu oslobađajuću presudu za Bijedića i u aferi "Rudnik soli".

Erdal Trhulj, tadašnji ministar energije, rudarstva i industrije, se našao u središtu međunarodne antikorupcijske istrage. Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) iz Venecije otvorio je istragu protiv njega (u svojstvu konzultanta) i uprave JP Autoceste FBiH. Tereti ih se za zloupotrebu položaja, namještanje natječaja i sumnju na primanje mita pri dodjeli ugovora za nadzor radova na Koridoru 5C, financiranih iz sredstava Europske investicijske banke (EIB). Slučaj je u aktivnoj fazi međunarodne istrage i formalna sudska optužnica još uvijek nije službeno potvrđena pred sudom.

Protiv Salmira Kaplana, tadašnjeg ministra kulture i sporta, je podignuta optužnica i kasnije je osuđen (zajedno s još nekoliko osoba) zbog fizičkih i verbalnih incidenata te prekidanja izbornog procesa u Stocu tijekom lokalnih izbora 2016. godine. Kaplan je pravomoćno osuđen na kaznu zatvora od dvije godine.

I tadašnji ministar financija Federacije BiH, Ante Krajina, bio je i optužen i osuđen u odvojenim sudskim procesima koji su se vodili pred pravosuđem.

Općinski sud u Sarajevu proglasio ga je krivim jer u razdoblju od 2013. do 2014. godine, kao ministar financija, nije isplatio zakonski odobrena proračunska sredstva Hrvatskoj stranci prava BiH (HSP BiH). Osuđen je na uvjetnu kaznu zatvora od šest mjeseci. Kantonalno tužiteljstvo Kantona Sarajevo podiglo je, a sud krajem 2019. godine potvrdio novu optužnicu protiv Krajine. Teretilo ga se da je tijekom 2011. i 2014. godine nezakonito imenovao tri službenika na pozicije savjetnika ministra, iako je znao da ne ispunjavaju zakonom propisane uvjete. Krajina je pred sudom negirao krivnju, a predmet je u fazi sudskog procesa.

Vjekoslav Čamber, tadašnji federalni ministar rada i socijalne politike, također je bio pod optužnicom i sudskim procesom dok je obnašao ministarsku dužnost u prvoj Vladi Nermina Nikšića. Kasnije je oslobođen svih optužbi.

Odmazda nakon izbora?

Većina navedenih tadašnjih ministara tvrdila je da se radi o namještenim i politički motiviranim istragama i sudskim procesima. Opće je poznato da najjače političke stranke u državi imaju ozbiljan upliv u rad pravosuđa i nema sumnje da će tako biti i u budućnosti, s obzirom da vlast i danas obnašaju više manje isti kadrovi. Pitanje je samo tko će pobijediti na nadolazećim općim izborima i hoće li 'pobjednici' krenuti u odmazdu prema 'poraženima'.

Podsjetimo, aktualni premijer Nermin Nikšić ima nekoliko 'otvorenih' kaznenih prijava protiv sebe. Najnovija je iz srpnja 2026. i vezana je za 'slučaj Nova Željezara Zenica'. Naime, kompanija H&P d.o.o. Zvornik podnijela je kaznenu prijavu Posebnom odjelu za suzbijanje korupcije Federalnog tužiteljstva protiv premijera Nikšića i ministra energije Vedrana Lakića.

Prijava ih tereti za zloupotrebu službenog položaja ili ovlasti prilikom pripreme, predlaganja i usvajanja Zakona o postupku izvanredne uprave u privrednom društvu Nova Željezara Zenica.

Prijavitelji tvrde da su donošenjem ovog zakona zaobiđene redovne ustavne i zakonske procedure te nanesena izravna šteta njihovoj kompaniji.

Također, protiv Nikšića je i 2022. godine podnesena anonimna prijava za ucjenu i političko zapošljavanje. Kantonalnom tužiteljstvu Sarajevo dostavljena je anonimna prijava protiv Nikšića u svojstvu predsjednika SDP-a. Teretio se za kaznena djela ucjene, zloupotrebe položaja te davanja dara i drugih oblika koristi radi navodnog pogodovanja i uvjetovanja zapošljavanja stranačkih kadrova. Neke osobe iz Nikšićeve bliže okoline su privedene, a slučaj je i dalje otvoren.

Ukoliko se SDA vrati na vlast, Nikšiću nitko ne jamči da protiv njega i njegovih kadrova, ali i kadrova Trojke koju čine NiP, SDP i Naša stranka, neće biti pokrenuti istražni procesi. Bakir Izetbegović definitivno nije sretan što su se na meti pravosuđa za vrijeme vladavine Nikšića, Konakovića i Forte njegovi bliži ljudi našli pod ozbiljnim optužbama. Počev od osuđenog Novalića, potom optuženog bivšeg šefa OSA-e Osmana Mehmedagića, pa do silovitog pritiska na njegovu suprugu Sebiju Izetbegović.

Dakako, postoji mogućnost i političkog dogovora i peglanja odnosa, ali pitanje je koliko je to ozbiljno i moguće jer su odnosi poprilično zatrovani. U svakom slučaju, rezultati nadolazećih izbora za pojedince bi mogli značiti i strah od zatvaranja iza rešetaka. Bliža povijest bh politike pokazuje da je to itekako realan scenarij.