"Bojim se rata", rekao je Robert Fico prošlog tjedna studentima medicine u sveučilišnoj bolnici u Prešovu. "Ono što se danas događa u Europi, ono što danas čujemo i vidimo, jest da je vojni sukob u Ukrajini izmakao kontroli", nastavio je, upozoravajući da se Europa suočava s mogućnošću šireg rata.

Zamolio je studente da zamisle situaciju u kojoj se Slovačkoj kaže da pripremi "5.000 vojnika, 10.000 vojnika" koji bi otišli negdje boriti se "a da mi čak ni ne znamo protiv koga se bore, ni zašto, ni zbog čega".

Zatim se osvrnuo na članak 5. Sjevernoatlantskog ugovora kojim je osnovan NATO, prema kojem se oružani napad na jednu članicu smatra napadom na sve članice. "Ne želim da Slovačka bude dio bilo kakvog vojnog sukoba zbog nekakvog članka 5.", rekao je Fico.

"Da, mi smo u NATO-u. Cijenimo to. Suradnja i ispunjavanje naših obveza važni su nam. Ali kao premijer učinit ću sve kako bih osigurao da Slovačka nikada ne bude uvučena u vojni sukob."

Te su izjave izazvale burne reakcije slovačke oporbe, kao i prepirku s Petrom Pavelom, predsjednikom susjedne Češke i bivšim predsjednikom Vojnog odbora NATO-a. "Ako netko kaže da mu je drago što je član NATO-a, ali nije spreman uključiti se ako je netko drugi napadnut, onda nije razumio riječ solidarnost", rekao je predsjednik Pavel.

Fico je odgovorio kako razumije da bi Pavel, kao bivši NATO-ov general, želio ratovati, dok on sam više voli mir, piše Deutsche Welle.

Utjecaj na položaj Slovačke
Strah slovačkog premijera od šireg rata dijele mnogi Europljani, ali u njegovoj domovini je oštro kritiziran. "Nije li on premijer? Nije li on vođa zemlje? Ne bi li trebao voditi ljude umjesto da izražava strahove?", upitao je bivši slovački ministar vanjskih poslova Miro Wlachovsky, danas ugledni suradnik think tanka GLOBSEC.

"Moje pitanje za njega kao premijera jest: u redu, čak i ako je situacija toliko loša kao što kažete, ono što želim čuti od vas jest kako je zemlja pripremljena. Što ste učinili za pripravnost? Tko će nam priskočiti u pomoć u slučaju da budemo napadnuti?", rekao je Wlachovsky za DW.

Na pitanje bi li Ficove izjave mogle naštetiti položaju Slovačke među njezinim saveznicima, Wlachovsky je odgovorio: "To se već dogodilo."

Politička pozadina Ficovih izjava
Analitičari vide jasnu političku pozadinu Ficovih izjava. Slovački premijer sljedeće će se godine suočiti s neizvjesnom borbom za ponovni izbor. Neki analitičari smatraju da Fico pokušava preoteti glasove krajnje desnoj stranci Republika, koja je izrazito neprijateljski nastrojena prema NATO-u i EU-u te se protivi vojnoj potpori Ukrajini.

Wlachovsky je Ficovu retoriku usporedio s retorikom bivšeg mađarskog premijera Viktora Orbana i sadašnjeg češkog premijera Andreja Babiša, koji su sami sebe predstavljali kao zagovornike mira.

Babiš je bio žestoko kritiziran tijekom svoje neuspješne predsjedničke kampanje 2023. godine nakon što je tijekom televizijske debate doveo u pitanje vojnu pomoć Češke NATO-saveznici Poljskoj ako ona bude napadnuta.

Što je članak 5. NATO-a?
Oana Lungescu, suradnica Royal United Services Institutea i bivša glasnogovornica NATO-a, naglasila je u razgovoru za DW da je članak 5. Sjevernoatlantskog ugovora "najozbiljnije obećanje koje jedna zemlja može dati drugoj".

No podsjetila je da je njegova glavna svrha odvraćanje: odnosno uvjeriti potencijalnog agresora da će se sukobiti sa cijelim savezom, a ne samo s jednom članicom. "Ovdje je riječ o solidarnosti, zajedničkom djelovanju, jačanju odvraćanja i stoga izbjegavanju rata", rekla je. "NATO je obrambeni savez. Nije ofenzivni savez."

Ni pozivanje na članak 5. ne bi automatski značilo slanje vojnika svake članice u borbu, rekla je. Sjevernoatlantsko vijeće, u kojem su zastupljene sve članice, procijenilo bi napad i konsenzusom odlučilo predstavlja li on situaciju iz članka 5. Glas Slovačke bi pritom bio ravnopravan glasu njezinog 31 partnera, rekla je.

Nakon postizanja konsenzusa, svaka bi zemlja zatim pomogla napadnutoj saveznici poduzimanjem mjere koju smatra potrebnom što bi, ali ne i nužno, moglo uključivati uporabu oružane sile.

Članak 5. aktiviran je samo jednom, nakon napada na Sjedinjene Američke Države 11. rujna 2001. godine. Lungescu je podsjetila na jedan od prvih odgovora NATO-a: slanje nadzornih zrakoplova AWACS u ophodnju američkim nebom i pomoć u sprječavanju novog napada.

Istaknula je da Slovačka već ima koristi od iste solidarnosti koju je Fico, čini se, doveo u pitanje. Zemlja je domaćin multinacionalnoj borbenoj jedinici NATO-a uspostavljenoj nakon ruske sveobuhvatne invazije na Ukrajinu, s osobljem iz nekoliko saveznica sa slovačkim vojnicima.

Njezina je svrha odvraćanje napada na Slovačku.

"Upravo ono što Putin želi"
Za bivšeg slovačkog ministra obrane Jaroslava Nada opasnost leži u tome da se dopusti da taj strah određuje politiku prema Ukrajini. "To je upravo ono što Vladimir Putin želi", rekao je Nad, koji je bio ministar obrane od 2020. do 2023. godine, a sada je čelnik neparlamentarne oporbene stranke Demokrati.

"On želi da građani u EU-u i NATO-u vjeruju da bi, ako zemlje EU-a i NATO-a nastave podržavati Ukrajinu, ta eskalirajuća situacija mogla dovesti do Trećeg svjetskog rata ili nečega sličnog", rekao je Nad za DW.

On je bio na dužnosti kada je Slovačka donijela odluku da Ukrajini preda cijelu svoju flotu starih borbenih zrakoplova MiG-29. Ficova vlada kasnije je zatražila kaznenu istragu o toj predaji; tužitelji su zaključili slučaj, utvrdivši da nije počinjen nikakav zločin, piše index.

"Čak i kada sam bio ministar obrane, to sam čuo ne samo od običnih ljudi nego i od nekih ministara za stolom: da ne bismo trebali pomoći Ukrajini ovom ili onom opremom ili streljivom, jer bi to moglo stvoriti tešku situaciju u smislu eskalacije prema Rusiji", nastavio je. "Ništa se od toga nije dogodilo."