Njemačka će raditi na konsolidaciji EU i geopolitičkom jačanju, zapadni Balkan ostaje u drugom planu
Piše: Dragan Bradvica
SARAJEVO – Republika Hrvatska svojski se trudila tijekom svog predsjedavanja Vijećem Europske unije da jedna od top tema bude nastavak proširenja na zapadni Balkan te se ovoj regiji ponudi kredibilna europska perspektiva ali je pandemija koronavirusa sve to bacila u drugi plan.
Uz to, Unija muku muči sa vlastitim višegodišnjim problemima kao i geopolitičkom borbom pa je jasno da nikome od najjačih igrača u ovom trenutku proširenje uopće nije na listi prioriteta. Kada tome dodamo da se politička situacija u zemljama zapadnog Balkana dodatno usložnjava dok su reforme 'na čekanju' oni koji su gorljivo protiv proširenja za to imaju i jake argumente.
U takvoj situaciju od 1. srpnja predsjedavanje Vijećem EU preuzima najjača država Unije Njemačka koja će kao prioritet imati učvrstiti pandemijom poljuljanu solidarnost unutar same EU i vratiti povjerenje žitelja u njezine institucije. Uz to, tu je i višegodišnji proračun, programi pomoći oporavku ekonomije ali i turbulentni odnosi sa SAD-om i Kinom. Jasno je kako zapadni Balkan nije prioritet.
Njemački prioriteti
Njemačka kancelarka Angela Merkel tijekom predstavljanja ciljeva njemačkog predsjedanja EU u Bundestagu jasno je kazala kako cilj nije samo da se prebrodi kriza, već da se Europa što prije učini što otpornijom na buduće izazove. U sklopu toga biti će i rasprava o budućnosti EU u sklopu konferencije za čiju je organizaciju zadužena hrvatska povjerenica u Europskoj komisiji Dubravka Šuica.
Naravno, tu je i nezaobilazno pitanje migracija odnosno novih pokušaja pronalaska nekog zajedničkog rješenja. Na vanjskopolitičkom planu, kako prenosi Euroaktiv, Berlin će poseban fokus staviti na pitanje odnosa EU i Afrike, a u tom će tonu biti organiziran i summit predviđen za listopad. Unatoč tome što je veliki fokus njemačkog predsjedanja Europskom unijom trebao biti na odnosima Europe i Kine, s ciljem unaprjeđenja statusa europskih poduzeća na kineskom tržištu, zbog pandemije koronavirusa cijela je priča, barem privremeno, stavljena na led, dok se status summita između europskih državnika i predsjednika Xi Jinpinga predviđen za rujan još uvijek ne zna. Sama pandemija koronavirusa još uvijek ne jenjava te će se i tijekom njemačkog predsjedavanja svakako tragati za rješenjima i načinima 'novog normalnog'. Niti to nije nevažno za zemlje regije što vidimo i po posljednjim odlukama službenog Bruxellesa oko mogućnosti ulaska u zemlje EU i restriktivnih mjera za one zemlje koje su trenutno najpogođenije virusom.
BiH i dalje prikovana za dno
Tako smo ponovno u situaciju da zapadni Balkan mora čekati neka bolja vremena, što zbog samih nas, što zbog nerazumijevanja ovdašnjih prilika od strane pojedinih zemalja članica a što zbog pandemije.
Ono što je za Bosnu i Hercegovinu još i gore jeste što smo mi i u regiji (uz Kosovo koje nije niti država u punom smislu jer nema stolicu u Ujedinjenim nacijama) na začelju jer Srbija i Crna Gora pregovaraju, a to će uskoro početi Sjeverna Makedonija i Albanija. BiH još uvijek nije čak niti zemlja kandidat pa sama ta činjenica govori gdje se trenutno nalazimo na europskom putu ali i kakvo nam je političko-društveno stanje u državi. Institucije Unije su više nego jasne – Europska komisija je u svom mišljenju dala 14 prioriteta i više od stotinu mjera koje je nužno provesti ukoliko želimo zabilježiti bilo kakav napredak na putu ka EU.
Nažalost po sva tri konstitutivna naroda i sve žitelje naše zemlje na tome se ili ne radi ništa ili jako malo da bi ostvarili bilo kakav pomak. I dok nam iz Unije konstantno dolaze poruke kako nema 'besplatnog ručka' nego napredak moramo zaslužiti svojim radom i reformama, domaće politike (kvazi)elite i dalje pozivaju čelnike zemalja članica da nam 'gledaju kroz prste' te nas bez ikakvih vidljivih reforma gurnu u društvo onih zemalja koje su zbog Unije čak promijenile i ime države. I onima koji ne prate događanja u EU i geopolitička trvenja u svijetu jasno je da se to neće dogoditi. Naročito ukoliko znamo da nakon Njemačke predsjedavanje preuzima Portugal, kojem agenda proširenja svakako nije prioritet, ali i činjenica da se ne zna hoće li biti drugog vala koronavirusa, kada će se oporaviti europske ekonomije, kakvi će biti potezu SAD-a i Kine… U takvoj situaciju čak i nametanje teme proširenja na najvišoj razini biti će značajan uspjeh a kamoli nešto konkretnije od toga.