Njemačka je u veljači zabilježila novo usporavanje inflacije. Ovo je još jedan signal da se najveća europska ekonomija polako stabilizira nakon turbulentnog perioda energetskih šokova i rasta troškova života. Preliminarni podaci statističkog ureda pokazuju da su potrošačke cijene porasle 1,9% u odnosu na isti mjesec prošle godine, nakon siječanjskih 2,1%.

Ovo je posebno značajno jer je siječanj donio prvo ubrzanje inflacije od rujna, pa se povratak silaznom trendu u veljači tumači kao pozitivan znak za domaću potrošnju i industriju.

Što je usporilo inflaciju?
Usporavanje inflacije rezultat je kombinacije dva ključna faktora: blažeg rasta cijena hrane i sve izraženijeg pada cijena energije.

Hrana je u veljači poskupjela 1,1%, što je znatno blaže nego u siječnju, kada je rast iznosio 2,1%.
Energija je pojeftinila 1,9%, produbljujući pad iz prethodnog mjeseca i nastavljajući trend koji je ključan za ukupnu inflacijsku sliku.
Ostali proizvodi poskupjeli su 0,8%, što takođe ukazuje na smirivanje cjenovnih pritisaka.
Ipak, jedan segment i dalje ostaje tvrdokorno skup: usluge, čije su cijene porasle 3,2%. To je posljedica viših troškova rada i stabilne potražnje u sektoru usluga, koji tradicionalno sporije reagira na promjene u ekonomskom ciklusu.

Core inflacija ostaje stabilna
Kada se iz izračuna isključe hrana i energija — kategorije koje najviše osciliraju — core inflacija iznosi 2,5%, isto kao i u siječnju. Stabilnost osnovne inflacije sugerira da se Njemačka još uvijek nije u potpunosti vratila na predinflacijske obrasce. Ipak, podaci pokazuju da se inflacijski pritisci postupno smanjuju.

HICP: Njemačka se približava cilju ECB‑a
Harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HICP), koji omogućava poređenje među članicama EU, pokazuje rast od 2,0%. To je točno na nivou cilja Europske centralne banke, što bi moglo imati značajne implikacije za buduću monetarnu politiku.

Ako se ovakav trend nastavi, ECB bi mogla imati više prostora za razmatranje postepenog smanjenja kamatnih stopa, što bi olakšalo financijske uslove širom eurozone.

Što ovo znači za regiju i poslovnu zajednicu?
Njemačka je ključni trgovinski partner većine zemalja u regiji, uključujući Bosnu i Hercegovinu. Stabilizacija cijena u toj ekonomiji može donijeti nekoliko pozitivnih efekata:

Predvidljiviji troškovi uvoza, posebno energenata i industrijskih sirovina.
Povoljniji uslovi za izvoznike, jer se smanjuje pritisak na troškove proizvodnje.
Potencijalno niže kamatne stope u eurozoni, što bi moglo olakšati zaduživanje kompanija i građana.
Veća stabilnost potrošnje u Njemačkoj, što je važno za firme iz regije koje izvoze robu široke potrošnje.

Njemačka inflacija se, čini se, vraća u zonu normalnosti. Ako se trend nastavi, 2026. bi mogla biti godina u kojoj se evropska ekonomija konačno udaljava od inflacijskih šokova i ulazi u period stabilnijeg rasta, piše financa.