Njemačka obavještajna služba (BND) i Oružane snage Njemačke (Bundeswehr) upozoravaju kako Moskva ne namjerava stati na Ukrajini. Najnovije analize pokazuju da bi Rusija do kraja desetljeća mogla biti spremna za veliki konvencionalni rat protiv Zapada

Ton kojim su se posljednjih tjedana oglasili najviši njemački vojni i obavještajni dužnosnici ne ostavlja puno prostora za optimizam. General Carsten Breuer, načelnik Glavnog stožera Bundeswehra, izjavio je da čak i u slučaju primirja u Ukrajini Zapad ne bi trebao odahnuti. Prema njegovim riječima, rat u Ukrajini nije konačni cilj ruskog predsjednika Vladimira Putina – on, tvrdi Breuer, vidi sukob s cijelim Zapadom, prenosi Tportal.

 Ove tvrdnje potvrđuju i najnoviji izvještaji njemačke obavještajne službe BND i Bundeswehra, koje su analizirali novinari WDR-a, NDR-a i Süddeutsche Zeitunga. Prema tim dokumentima, Rusija do kraja ovog desetljeća stvara sve preduvjete za vođenje velikog konvencionalnog rata – i to potencijalno i protiv članica NATO-a.

Obavještajne analize: prijetnja je stvarna
Zajednički izvještaj BND-a i Bundeswehra donosi sumarnu procjenu stanja koja se temelji na višegodišnjim obavještajnim podacima, uključujući satelitsku analizu, ekonomske pokazatelje, otvorene izvore i klasificirane obavještajne informacije. Ključna poruka dokumenta glasi: Rusija vidi sebe u egzistencijalnom sukobu sa Zapadom i spremna je koristiti vojnu silu i izvan granica Ukrajine kako bi ostvarila svoje ciljeve, piše Tagesschau.

Dokument upozorava da iako trenutačno ne postoje konkretni znakovi o neposrednoj ruskoj agresiji na NATO, Moskva se sustavno priprema za takvu mogućnost. Analitičari opisuju procjene kao ‘gotovo sigurne’, što je najviši stupanj vjerodostojnosti u klasifikaciji obavještajnih službi.

Ratna ekonomija i rast vojnih izdataka

Usprkos sankcijama, Rusija je u stanju održavati visoku razinu vojne proizvodnje. Proizvodnja artiljerijskih granata, raketa i ostale ključne municije raste iz godine u godinu, a ruski vojni proračun u 2025. godini dosegnut će oko 120 milijardi eura. Putin je već naredio regrutaciju dodatnih 1,5 milijuna vojnika do 2026.

Obavještajna izvješća navode kako Rusija ne samo da nadoknađuje gubitke iz rata u Ukrajini, već stvara viškove kapaciteta koji bi se mogli iskoristiti u budućem sukobu. Njemački BND ovaj put ne želi ponoviti pogreške iz prošlosti – poput podcjenjivanja situacije uoči ruske invazije na Ukrajinu ili kaotične evakuacije iz Afganistana 2021. godine.

Baltik kao moguća meta
Jedno od potencijalno najugroženijih područja je baltička regija – Litva, Latvija i Estonija. Te su zemlje nekoć bile dio Sovjetskog Saveza, a Putinova doktrina i dalje ih smatra ‘izgubljenim teritorijima’. Iako su tri četvrtine kopnenih ruskih snaga trenutno vezane za ukrajinsko bojište, ruske zračne i pomorske snage ostale su potpuno operativne u regiji Baltičkog mora.

Analitičari upozoravaju da bi se, u slučaju primirja u Ukrajini, ruske snage mogle brzo vratiti u baze na zapadu zemlje, s obnovljenim zalihama i kapacitetima, spremne za novu ofenzivu – ovaj put možda protiv jedne od NATO članica.

Litavci potvrđuju: Rusija već sada ima kapacitet za ograničeni napad
Sličnu procjenu donosi i litavska unutarnja obavještajna služba VSD, koja uživa reputaciju jednog od najupućenijih analitičara ruskih prilika.

U povjerljivom izvješću koje su analizirali njemački mediji stoji da, iako Rusija još nije spremna za veliki rat protiv NATO-a, već sada ima kapacitete za ‘ograničenu vojnu akciju protiv jedne ili više članica NATO-a’. Također se navodi kako Moskva i dalje posjeduje dovoljne zalihe streljiva te da financijski još nije dosegla granice svojih mogućnosti.