Ukrajinska kriza ostavlja traga na Bosnu i Hercegovinu, a političke snage u zemlji se “svrstavaju po liniji zaraćenih strana”. Za člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika koji “radi na stvaranju posebne države”, neupitna je podrška Vladimiru Putinu, navodi njemački Die Tageszeitung (TAZ).

TAZ navodi da je nakon što je NATO prije nekoliko dana inicirao proširenje svog prisustva na području istočne alijanse i uslijed namjera da pošalje po 2.000 vojnika u Rumuniju i Bugarsku, “još više zaoštren ton i u Bosni i Hercegovini.”

“NATO nerado šalje dodatne trupe”

“NATO nerado šalje dodatne trupe u BiH, ali ta opcija ostaje otvorena”, navodi se, te se dodaje da vojni eksperti već dugo zagovaraju taj potez i da NATO ima mandat da to uradi.

List navodi da je Ambasada Rusije u Sarajevu često napadala institucije međunarodne zajednice u zemlji, ali da je u njenom saopštenju u utorak “neobično oštrim tonom” kritikovala stav Vijeća za provedbu mira koje je osudilo odluku Narodne skupštine Republike Srpske da usvoji Nacrt zakona kojim bi bilo formirano posebno Visoko sudsko i tužilačko vijeće u ovom bh. entitetu.

“Ono što Dodiku smeta su međunarodne sudije u Ustavnom sudu BiH. Ova institucija je trn u oku srpskom nacionalističkom lideru Miloradu Dodiku, jer želi da svoju ‘poddržavu’ pretvori u posebnu državu. Pored sopstvene vojske, ovo uključuje i prenos daljnih suverenih prava. Na primjer, želio bi da preuzme kontrolu nad šumskim posjedima za koje je Ustavni sud presudio da pripadaju državi u cjelini. Za to bi mu mogao biti koristan poseban sud koji zavisi od njega,” navodi se.

Ovdje se, kako piše TAZ, radi o mnogo novca.

“Dodik je međunarodnim bankama obećao dijelove državne imovine Bosne i Hercegovine kao zalog za kredite,” navodi list, te se dodaje da on također strahuje i da će zbog svojih “koruptivnih afera” morati odgovarati pred državnim sudom nakon što mu istekne mandat u tročlanom Predsjedništvu države.

Moskva ometa rad visokog predstavnika

Sve njegove stavove podržava Rusija, dok zapadne diplomate smatraju da krše Dejtonski mirovni sporazum.

“Visoki predstavnik međunarodne zajednice je također na nišanu Moskve. Bivšeg njemačkog ministra poljoprivrede Christiana Schmidta, koji je na toj funkciji od 2021. godine, srpska i ruska strana ne priznaju,” piše TAZ, te dodaje da je Moskva čak spriječila Schmidta da svoj izvještaj podnese Vijeću sigurnosti UN-a u novembru i da su Dodik i Moskva prekinuli svaki kontakt sa njim.

“S obzirom na ukrajinsku krizu, političke snage se svrstavaju po liniji zaraćenih strana. Za srpskog autokratu Dodika, podrška ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu je nešto što se podrazumijeva. Srce bošnjačke i nenacionalističke većine, s druge strane, kuca za Ukrajinu. Mnogi građani Sarajeva prisjećaju se opsade glavnog grada prije 30 godina i upoređuju nevoljkost Zapada da pošalje oružje Ukrajini sa tadašnjim embargom UN-a za BiH,” piše TAZ.

S druge strane, “hrvatski nacionalisti” u zemlji, predvođeni Draganom Čovićem, “otvoreno pokazuju simpatije prema Putinu,” piše TAZ.

Činjenica da se Čović 1. 2. pojavio u NSRS i “pozdravio Dodikovu politiku podrivanja institucija” BiH je, kako piše ovaj list “dobro prihvaćena u hrvatskoj desnici.”

Ali to nije slučaj i u cijeloj Hrvatskoj, piše TAZ, navodeći da su listovi poput Slobodne Dalmacije i Jutarnjeg lista podsjetili da je Dodik uvijek sprečavao Hrvate koji su protjerani tokom rata u BiH da se vrate u svoju domovinu.