Podaci o rastu broja zaposlenih koje je iznijela Porezna uprava FBiH bitno različiti od onoga što tvrdi Novalićeva vlada, piše Avaz.

Vlada FBiH, s Fadilom Novalićem na čelu, krajem prošle godine slavodobitno je objavila da je za vrijeme pandemije uspjela vratiti 27.000 radnih mjesta.

Kako je tada rečeno, broj zaposlenih je najrelevantniji pokazatelj efekata poduzetih mjera Vlade FBiH.

Tuđe zasluge

- Na dan proglašenja nesreće 16. ožujka 2020. godine ukupan broj zaposlenih u FBiH iznosio je 534.076, a najniži broj je zabilježen na vrhuncu pandemije, u svibnju 2020. godine, kada je iznosio 507.617. Broj zaposlenih u Federaciji BiH, prema prebivalištu zaposlenika, na dan 20. prosinca 2021. iznosio je 534.166. - objavili su iz Vlade FBiH.

Na osnovu ovoga, iznesena je računica da je upravo zasluga Vlade FBiH što je, kako oni to definiraju, „vraćeno“ 27.000 ljudi na posao.

Najprije ostaje nejasno na osnovu čega zasluge za rast broja zaposlenih sebi uzimaju Novalić i Vlada FBiH, kao da oni osobno zapošljavaju (ne računajući vlastite uhljebe), a ne gospodarstvenici i realni sektor, koji uspijevaju poslovati i napredovati usprkos, a ne zahvaljujući mnogobrojnim preprekama, poteškoćama i birokratskom paklu koje im postavlja vlast.

No, čak i kada se i to ostavi po strani, ostaje problem to da su podaci o rastu broja zaposlenih koje je iznijela Porezna uprava FBiH bitno različiti od onoga što tvrdi Novalićeva vlada.

- S krajem prošle godine u Federaciji BiH bilo je 533.034 zaposlenih prema prebivalištu zaposlenika, što je za 12.541 više u odnosu na godinu prije. Međutim, još nije dostignut isti broj zaposlenih kao u 2019. godini, prije pandemije. U 2021. godini je bilo 2.711 zaposlenih radnika manje nego te 2019. - rekao je Šerif Isović predstavljajući pokazatelje za prošlu godinu.

Dakle, prema podacima Porezne uprave, rast broja zaposlenih u prošloj u odnosu na 2020. godinu iznosi tek 12.541, a ne Novalićevih 27.000.

Obična nula

Naravno, postoji razlog zašto Novalićeva vlada kao referentnu točku uzima svibanj 2020., a ne cijelu godinu, kao što je to praksa, kako bi njegovi navodni rezultati izgledali što impresivniji.

Podaci Porezne uprave su još porazniji kad se uzme u obzir da je ukupan broj zaposlenih i dalje manji, a ne veći nego što je bio prije pandemijske 2020., što govori da FBiH nije uspjela doći ni na pretpandemijsku „nulu“ po pitanju zaposlenosti.

Najniži rast

Eksperti Svjetske banke predviđaju da će BiH ove godine imati rast od tri posto, dok će sve ostale zemlje u regionu imati veći rast. Od BiH su u Europi lošiji jedino Bjelorusija, koja će imati pad od 2,8 posto, dok će Turska imati rast od dva posto, a Rusija 2,4 posto. Stvar je još gora ako se uzme u obzir globalno visoka inflacija, koja će pojesti gotovo kompletan rast koji će bh. ekonomija ostvariti.