Nvidia je ove godine postala prva kompanija u svijetu kojoj je tržišna kapitalizacija prešla vrijednost od četiri bilijuna dolara. Tržišna kapitalizacija najveće globalne kompanije u srpnju ove godine dostigle je tu magičnu cifru. U listopadu brojač se zaustavio na oko 4,5 bilijuna dolara, čime je Nvidia prestigla Microsoft i Apple te se učvrstila kao najvrjednija kompanija na svijetu.

Neviđeni uspon Nvidije, ali i cijelog tehnološkog sektora predvođen američkom “sedmoricom veličanstvenih”, sve češće izaziva zabrinutost. Paralele s dot.com balonom su neizbježne. Upozorenje na pucanj AI balona koji bi svijet mogao baciti u novu krizu sve su češće, ali investitori ne posustaju. Cijena dionice Nvidije je u prvih šest mjeseci 2025. narasla oko 32 posto, a od početka srpnja do 10. listopada ostvarila je rast od 19,6 posto.

Napregnuta vrednovanja
“Ako zamišljate balon kao proces u pet faza, vjerojatno smo u trećoj fazi. Sve dok postoji potražnja za AI, što vidimo od kompanija i pojedinaca, mislim da to može trajati. No, koliko dugo, to je naravno veliko pitanje”, upozorio je Joost van Leenders, viši investicijski strateg u nizozemskom fondu Van Lanschot Kempen, prema CNBC-u. Gotovo istovremeno, na moguće pucanje AI balona upozorili su dužnosnici Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i centralne banka Velike Britanije, Bank od England (BoE).

BoE je 9. listopada u svom izvješću naveo da prema nizu pokazatelja “vrednovanja na tržištima dionica izgledaju napregnuto. Posebno za tehnološke kompanije usmjerene na umjetnu inteligenciju”. Britanska centralna banka navodi da takva vrednovanja u kombinaciji s rastućom koncentracijom unutar tržišnih indeksa “čini tržišta dionica posebno izloženima u slučaju da očekivanja oko utjecaja umjetne inteligencije postanu manje optimistična”.

Upozorenja dolaze sa svih strana
Čelnica MMF-a Kristalina Georgieva također se osvrnula na rizike velikih korekcija na tržištima uslijed previsokih valuacija povezanih s umjetnom inteligencijom. Čak je i jedan od vodećih figura procvata umjetne inteligencije Sam Altman, izvršni direktor OpenAI-a, u srpnju upozorio da se industrija umjetne inteligencije nalazi u balonu. Izjavio je da današnje tržište odražava situacije u prošlosti kada su tehnološki proboji potaknuli precijenjena ulaganja.

Kada se pojave baloni, pametni ljudi se previše uzbuđuju oko zrnca istine. Jesmo li u fazi u kojoj su investitori općenito previše uzbuđeni zbog umjetne inteligencije? Moje mišljenje je da jesmo. Je li umjetna inteligencija najvažnija stvar koja će se dogoditi u jako dugo vremena? Moje mišljenje je također da!

Sam Altman, izvršni direktor OpenAI-a
Nvidia je uletjela zahvaljujući snažnom rastu potražnje za svojim čipovima za umjetnu inteligenciju i podatkovne centre. Pored toga i velikih ulaganja u AI tehnologiju. Između ostalog, investirala je sto milijardi dolara u OpenAI. Koliko je Nvidia postala alarmantno velika vidi se po tome što po tržišnoj kapitalizaciji nadmašuje ne samo cijele industrije kao što je farmaceutska, nego i pojedine državne ekonomije ili burze. Nvidia danas npr. vrijedi više nego sva vodeća europska tržišta dionica.

Najveće kompanije po tržišnoj vrijednosti na burzi danas su tehnološke tvrtke. Od 10 najvećih tech kompanija u svijetu samo jedna nije iz SAD-a – tajvanski TSMC. Na globalnoj listi danas najvrjednijih su Nvidia (4,55 bilijuna), Microsoft (3,85 bilijuna), Apple (3,78 bilijuna), Alphabet (odnosno Google 2,94 bilijuna), Amazon (2,34 bilijuna), Meta Platforms (krovna kompanija Facebooka, 1,84 bilijuna), Broadcom (1,72 bilijuna), već spomenuti tajvanski TSMC (1,36 bilijuna), Tesla (1,28 bilijuna) i, na desetom mjestu, Oracle, koji jedini nije bilijunaš, s 858,6 milijardi dolara tržišne kapitalizacije, prema podacima CompaniesMarketCap.coma.

Dot.com paralele
Ukupna tržišna kapitalizacija te desetorice iznosi oko 24,5 bilijuna američkih dolara. Kako bi se razumjeli razmjeri veličine najvećih tehnoloških kompanija u svijetu, dovoljno ih je usporediti s kapitalizacijom tvrtki na ostalim burzama i veličinama gospodarstava cijelih regija. Ako ostanemo samo u Europi, tržišna kapitalizacija kompanija izlistanih na burzama procjenjuje se na 14,8 bilijuna dolara. Proračun Europske unije za 2025. iznosi oko 199,4 milijarde eura, što je oko 233 milijarde američkih dolara.

Iako mnogi analitičari ističu da tržišna kapitalizacija nije sve niti se mogu posve uspoređivati sve okolnosti koje su dovele do pucanja dot.com balonom, paralele su neizbježne. Dot.com balon eskalirao krajem 1990-ih i dostigao vrhunac u ožujku 2000., a pad tržišta je trajao još dvije godine. Vrhunac balona karakterizirao je NASDAQ indeks koji je dosegnuo vrijednost 5132,52 boda u ožujku 2000. Podsjećamo, nakon toga je do listopada 2002. pao za 78 posto.

Pred pucanje balona ulagači su, u drugoj polovici 90-ih, euforično ulagali u internetskekomapnije, uglavnom dot-com startupe. Masovno investirali u rizične projekte bez dokaza o profitabilnosti. Slično kao što danas ulažu u startupe umjetne inteligencije. Sjetite se Altmanovog upozorenja. Analitičare zabrinjava i to što je koncentracija deset najvećih kompanija u tehnološkom indeksu na njujorškim burzama prevelika. Viša je nego što je bila koncentracija 2000-tih kada bio dot.com balon.

Pucanje tog balona izazvalo je teške posljedice diljem svijeta. U EU je pala gospodarska aktivnost zbog pada investicija i potrošnje, a nezaposlenost porasla. U Europi su nakon toga bila smanjena ulaganja u visoke tehnologije i inovacije, što je smanjilo tehnološki napredak, čije posljedice EU i osjeća i danas, piše Financa.