U svjetlu posljednjih poteza predsjednika RS-a Milorada Dodika, Deutsche Welle (DW) podsjeća kako je pitanje državne imovine u BiH predmet sporenja još od 2004. godine, kada je Vijeće za provedbu mira (PIC) naložilo bh. vlastima riješiti ga.

Tadašnji visoki predstavnik Paddy Ashdown nije mnogo čekao, napominje njemački medij, pa je svega godinu dana kasnije uredio tu oblast nametanjem Zakona o raspolaganju državnom imovinom kako ju ne bi knjižili entiteti. Tako zacementirano stanje trajalo je do 2012., kada počinju pregovori tadašnje 'šestorke' u sastavu Milorad Dodik (SNSD), Sulejman Tihić (SDA), Dragan Čović (HDZ BiH), Mladen Bosić (SDS), Božo Ljubić (HDZ 1990) i Zlatko Lagumdžija (SDP).

Jedanaest godina agonije

-Ako bi se pitanje vojne i državne imovine razmatralo u paketu, ne vidim da bi trebalo biti problema, navodi DW riječi prvog čovjeka HDZ-a BiH Dragana Čovića, za kojeg navodi da je optimističan, kao i uvijek, bio i te 2012. godine, prije sastanka tadašnje 'šestorke'.

Jedanaest godina kasnije, Čovićeve prognoze nisu ni približno točne, a pitanje državne imovine trenutno izaziva najviše političkih kriza. Posljednja se odnosi na povlačenje predstavnika RS-a iz Parlamenta BiH, nakon što su prethodno probosanski orijentirane strankepotpisale izjavu u kojoj se poziva na odluke Ustavnog suda BiH i države kao jedinog titulara državne imovine.

-To je primjer jedinstva, ako ćemo to zvati probosanskim jedinstvom. Na tim temama bismo se mi trebali ujediniti, rekao je Elmedin Konaković (NiP).

To je, pak, izazvalo novo razilaženje sa srpskim političkim predstavnicima koji traže odgovor na, kako kažu, tu provokaciju.

-To je čist atak na imovinu Republike Srpske, poručuje Mladen Bosić (SDS), zastupnik u Parlamentu BiH, što je dovelo do povlačenja i ostalih predstavnika RS-a.

Policija na međuentitetskoj liniji i ponuda 'o razdruživanju'

U Banja Lukci je, napominje DW, već bio spreman prijedlog za 'samostalnost RS-a unutar BiH' kao odgovor na izjavu. No, BiH je Daytonskim sporazumom dobila i zaštitni mehanizam za svaki od tri naroda kako bi se izbjeglo preglasavanje, poznatiji kao 'entitetski interes', što znači da nijedan dokument, bilo da je riječ o izjavi ili zakonu, ne može dobiti pravnu snagu ako ga ne podrže predstavnici sva tri naroda.

Na to pitanje predsjednik RS-a i prvi čovjek SNSD-a Milorad Dodik odgovara: „To je upravo matrica koju čujemo iz Sarajeva i od stranaca da vi, kao, tamo sjedite, pa možete. Da, ali ovdje se radi o titularenju. Ovdje se radi o posjedu. Onaj tko zakonski uređuje, njemu pripada imovina. Ne može BiH to uređivati jer njoj ne pripada imovina“, rekao je Dodik, navodi DW i dodaje da je u obranu toga stao i dio oporbe, predvođen SDS-om, koji zajedničko djelovanje o tom pitanju ne vidi kao suradnju s vlastima, već kao obranu RS-a.

Srpski predstavnici utvrdili su nacrt izjave koja ide pred entitetsku Narodnu skupštinu a, osim samoopredjeljenja, na stolu je produbljivanje krize budući je Dodik najavio i povlačenje sudaca iz Ustavnog suda BiH, kao i to da se unutar MUP-a RS-a formira posebnu službu koja će se baviti pitanjem granice između dva entiteta i nadzorom nad tom granicom.

-Dogovorili smo, ako sve to ne urodi plodom, u nekom trenutku kada sve zajedno opet mi procijenimo, ponuditi Federaciji BiH jedan sporazum o razdruživanju, podsjeća se na riječi Dodika.

Murphy: Dodik krenuo opasnim putem

Nadalje se dodaje kako je svega dan ranije stiglo i američko upozorenje da se bilo kakvu priču o secesiji neće tolerirati i da ona nije moguća. Tako je veleposlanik SAD-a u BiH Michael Murphy Dodiku poručio da je krenuo opasnim putem.

-Njegove prijetnje su neodgovorne, a njegova retorika zapaljiva. Nemoguće je izvršiti secesiju od BiH, ne postoji ustavni osnov za to. On negira genocid u Srebrenici, prijeti da će oduzeti pravo na slobodu štampe i okupljanja, rekao je Murphy za N1 povezujući razloge Dodikovog djelovanja sa odvraćanjem pozornosti od nemogućnosti da izbjegne stavljanje RS-a pod financijsku hipoteku.

-Implikacije mogu biti ozbiljne. Ako vjeruje da će SAD stajati po strani dok on uporno bira voditi BiH putem konflikta, vara se. Štitit ćemo BiH, poručio je veleposlanik SAD-a u BiH.

Tri godine nadmudrivanja

Ustavni sud BiH je, podsjeća, nadalje, DW, 2020. godine odlučivao o zahtjevu sedam delegata iz Vijeća naroda RS-a za ocjenu ustavnosti čl.53. Zakona o poljoprivrednom zemljištu RS, kojim je propisano 'da predmetno poljoprivredno zemljište, koje je po svojoj prirodi javno dobro, odnosno državno vlasništvo, po sili zakona postaje vlasništvo i posjed RS-a'.

Sud je tada utvrdio da se radi o isključivoj nadležnosti BiH u reguliranju pitanja državne imovine, nakon čega je RSusvojila svoj zakon o imovini, po kojem entitet ima mogućnost knjižiti oko 400 objekata sa zvaničnog spiska državne imovine na sebe.

No, aktualni je visoki predstavnik Christian Schmidt poništio taj zakon. Potom je u Narodnoj skupštini RS-a usvojen još jedan zakon, koji je također poništen. A sve to odnosi se na objekte koji su predmetom Zakona o zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH, kojeg je 2005. godine nametnuo tadašnji visoki predstavnik Ashdown.

Među tim objektima su zgrada Narodne skupštine RS-a u Banja Luci, koja je nekada bila Dom vojske, zgrada Palače predsjednika RS, koju se prije rata koristilo za potrebe Narodne banke i kao filijalu Službe državnog knjigovodstva (SDK).