Srpska pravoslavna crkvena opština Mostar, Srpsko prosvjetno i kulturno društvo ”Prosvjeta” Gradski odbor Mostar i Srpsko pjevačko i kulturno umjetničko društvo ”Gusle” obilježilo je danas 99. godišnjicu smrti pjesnika Alekse Šantića, objavio je Top portal.

Parastos na Šantićevom grobu u pravoslavnom groblju Bjelušine služio je vladika zahumsko-hercegovački Dimitrije uz sasluženje sveštenstva iz doline Neretve.

Predsjednica SPKD ”Prosvjeta” Gradski odbor Mostar Sanja Bjelica Šagovnović navela je da je Aleksa Šantić bio jedan od najvećih srpskih pjesnika, te najveći pjesnik Mostara, koji je iza sebe ostavio opus od preko 700 pjesama među kojima je bila ljubavna, socijalna, rodoljubiva poezija.

”Šantiće je naš najveći pjesnik po srcu i duši, mnoge njegove pjesme su antologijske i aktualne i danas. On je sa velikanima svoga doba, postavio temelje suvremene kulture u Mostaru i osnovao naša nacionalna društva ‘Gusle’ i ‘Prosvjetu’ gdje je bio i prvi predsjednik, kao i časopis ‘Zoru’.  Bio je i politički aktivan, bio je simbol europskog duha, ali i slobodarstva, tolerancije. Zato je posto jedan od simbola Mostara”, navela je Bjelica Šagovnović.

Ona ističe da o veličini pjesnika i o tome koliko je bio voljen najbolje govori njegova sahrana koja se i danas prepričava u Mostaru.

“Postoje podatci da je tada u Mostaru živjelo oko 11 tisuća ljudi, a da je na Šantićevoj sahrani bilo oko 13 tisuća ljudi. Kroničari vremena kažu da ga je ispratio cijeli Mostar, da je sahrana trajala pet sati, da su na ulicama bile istaknute crne zastave, te da su ga ispratila i zvona sa pravoslavne crkve i mujezin sa džamije. Rijeke ljudi iz cijele Hercegovine slile su se tada u Mostar”, rekla je Bjelica Šagovnović.

Ona je naglasila da ”Prosvjeta” nastoji da Šantića vrati Mostaru i da se Mostar ponovo zove Šantićevim gradom, te da svake godine organiziraju međunarodnu kulturnu manifestaciju ”Šantićeve večeri poezije”, te obilježavaju godišnjicu smrti.

Iguman manastira Žitomislić Danilo Pavlović rekao je nakon parastosa da je Aleksa Šantić za svog života pripravio svoj vječan pomen svojim radom i ostavštinom.

“Aleksa je besmrtan i on je sigurno ujedinitelj i pokazatelj kako u Mostaru treba da se živi”, rekao je iguman Danilo dodajući da je Šantić pokazatelj multietničkog grada, Mostarac na koga Srbi treba da se ugledaju.

Zamjenik predsjednika Gradskog vijeća Mostara Velibor Milivojević rekao je da je Mostar uvijek bio grad Alekse Šantića I da će uvijek biti Aleksin grad.

“Na gradu je I gradskim institucijama da vide koliko će se jednoj takvoj veličini i jednom takvom pjesniku znati odužiti. Iza nas je vrijeme gdje se Šantić pokušao istisnuti ili barem umanjiti njegova vrijednost i doprinos gradu, ali iza nas je godina u kojoj se Aleksi Šantiću vratila u čitavoj svojoj dužini njegova ulica i to je dobar pomak. Ja se nadam u susret 100 godina od smrti Šantića da će njegov grad smoći snage da napravi još jedan iskorak i da institucija koja je nosila njegov naziv, Gimnazija, ponovo se nazove Gimnazija Aleksa Šantić, te da na taj način grad pokaže šta su prave vrijednosti, da cijeni prave vrijednosti I prave ljudi i da bude pokazatelj kakvom gradu želimo da idemo i u kakvom gradu želimo da živimo”, poručio je Milivojević.

Član UO ‘’Prosvjete’’ i novinar Zlatko Serdarević rekao je da je Aleksa bio veliki zaljubljenik u Mostar iz koga je nerado odlazio i brzo se vraćao.

“Za vrijeme Šantića i zahvaljujući njemu Mostar je doživio najveći uspjeh na kulturnom planu”, rekao je Serdarević. Podsjetio je na život Šantića, mostarski krug književnika I djela koja je ostavio.

Počasni predsjednik Prosvjete Ranko Čvoro rekao je da je Aleksa još prije 100 godina napisao da I nakon smrti njegova duša neće odletjeti u nebo, nego će ostati ovdje “vrh modrih krša, vrh čempresa, iznad modre rijeke”.

“Tu je Aleksa, sa onim što ga vole, što mu se klanjaju, njegov duh neprestano snaže”, rekao je Čvoro.