Do danas je u Federaciji Bosne i Hercegovine prema zvaničnim statistika koronavirusom zaraženo 947 djece uzrasta do pet godina. 

U dobi od 6 do 15 godina u većem bh. entitetu zarazilo se oko 3400 djece. Zanimljivo je da su u Republici Srpskoj dosad najčešće obolijevali mladi starosti između 15 i 19 godina - njih više od 1600. 

Riječ je, napominjemo o zvaničnim statistikama Instituta i Zavoda, dok stručnjaci napominju kako su stvarni brojevi oboljele djece i mladih mnogo veći, s obzirom da brojni koji su imali blaže simptome, nisu ni testirali. 

- Sasvim je sigurno da nisu opaženi brojni asimptomatski ili slučajevi s blagim simptomima. Mnogi od njih nisu ni testirani, tako da je mnogo veći broj zaražene djece, nego što kažu zvanične statistike, rekao je doktor Edo Hasanbegović, direktor Discipline za zdravlje djeteta UKC-a Sarajevo.

Pedijatar Dragan Đokanović napominje kako i djeca i mladi bez obzira što najbolje prolaze sa zarazom, mogu imati teže kliničke slike i teže oblike oboljenja. 

Moguće i upale pluća

Pedijatar Dragan Đokanović napominje kako i djeca i mladi bez obzira što najbolje prolaze sa zarazom, mogu imati teže kliničke slike i teže oblike oboljenja. 

- Pokazalo se da je klinička slika kod odraslih teža nego kod djece, međutim napominjem kako to nikoga ne treba zavaravati. Trebamo zanemariti statističke podatke, jer simptomi i kod djece mogu biti teški. To su uglavnom bolovi u predjelu grla, povišena tjelesna temperatura, te bolovi u mišićima i kostima. Naravno prisutan je i kašalj. Ako se liječenje ne započne na vrijeme može se razviti i upala pluća, upozorio je.

Za pravovremene reakcije prema mišljenjima stručnjaka potrebno je više testirati i djecu i mlade. Važno je napomenuti i kako se nakon prebolovanog COVID-a 19 kod djece naknadno može pojaviti multisistemski inflamatorni sindrom, koji ostavlja posljedice na srčani mišić kod djece.

- Ne bih rekla da ima ikakve razlike između odraslih i djece. Čak djeca znaju biti i teži pacijenti, jer smo imali i djecu s teškim mialgitisima (bolovima u mišićima), naglašava doktorica Gordana Vuković.

Simptomi i studije

Kinezi su nedavno objavili dosad najveću studiju na pedijatrijskim COVID-19 bolesnicima – obuhvatili su 731 (34,1 posto) laboratorijski potvrđen i 1412 (65,9 posto) suspektnih slučajeva. 

Prema njoj djeca bez virusološke potvrde bolesti bila su teže bolesna od onih s potvrđenom COVID-19 infekcijom i spadala su u najmlađu dobnu skupinu (10,6 posto je bilo mlađe od godine dana), te je vjerojatno da su njihovi teški simptomi bili uzrokovani drugim patogenima. 

Dostupni podaci ukazuju kako djeca imaju češće simptome u gornjem, nego donjem dišnom sustavu uključujući nazofaringealno kliconoštvo. Postoje dokazi o izlučivanju virusa stolicom čak i tjednima nakon dijagnoze, dovodeći u pitanje mogućnost feko-oralnog načina prijenosa i virusne replikacije u gastrointestinalnom sustavu.

Dugo izlučivanje virusa u nazalnim sekretima i stolici ima implikacije za zajednicu zbog mogućeg širenja u predškolskim i školskim ustanovama i potrebe poduzimanja novih javnozdravstvenih mjera. Non-COVID-19 koronavirusi  mogu se također detektirati u respiratornim sekretima velikog dijela zdrave djece, a koliko je to slučaj za COVID-19  u ovom trenu nije poznato.

U HNŽ-u škole i danas rade i funkciraju sukladno pravilima koja su uglavnom donesena pred početak školske godine. Predstavnici Sindikata učitelja u više navrata tvrdili su kako škole nisu izvori zaraze, te kako su djeca kada je riječ o obrazovnim ustanovama – tako ustvari najsigurnija.

H. Ž.