Tvrdnju da je Armija RBiH važan dio kolektivnog identiteta Bošnjaka ne može se vezati za ustavni mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa

Vijeće Ustavnog suda RS-a za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa utvrdilo je u srijedu da je spornom zakonskom formulacijom 'osjećaji srpskog naroda' u Zakonu o dopunama Zakona o grobljima i pogrebnoj djelatnosti povrijeđen vitalni nacionalni interes konstitutivnog bošnjačkog naroda, dok je zahtjev Kluba Bošnjaka vezano za dopune Kaznenog zakona RS-a odbijen kao neutemeljen. Vijeće je, naime, odlučivalo o zahtjevima Kluba delegata bošnjačkog naroda u Vijeću naroda RS-a za utvrđivanje povrede vitalnog nacionalnog interesa u zakonima koje je Narodna skupština RS-a izglasala na 39. posebnoj sjednici od 9. srpnja 2026. godine. 

U obrazloženju Odluke da je Zakonom o dopunama Zakona o grobljima i pogrebnoj djelatnosti povrijeđen vitalni nacionalni interes bošnjačkog naroda, a koji se odnosi na zaštitu nacionalnog identiteta, navodi se da je zakonskom formulacijom 'osjećaje srpskog naroda' povrijeđeno načelo konstitutivnosti i ravnopravnosti iz Ustava RS-a, prema kojem se ustavno uređenje entiteta temelji na osiguravanju nacionalne ravnopravnosti i zaštiti vitalnih interesa konstitutivnih naroda. Vijeće je, istodobno, utvrdilo da st. 3. novog članka 21b. istog zakona nije povrijeđen vitalni nacionalni interes Bošnjaka. Dotična odredba predviđa da Republički centar za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica daje mišljenje u postupku provjere usklađenosti izgleda grobova, spomenika i objekata unutar groblja. 

Razmatrajući Zakon o dopunama Kaznenog zakona RS-a, Vijeće za zaštitu vitalnog interesa utvrdilo je da tim aktom nije povrijeđen vitalni nacionalni interes konstitutivnog bošnjačkog naroda te je, kao irelevantne, odbacilo tvrdnje Kluba delegata bošnjačkog naroda da je ratio legis (zakonska svrha) osporenih krivičnih odredaba sankcioniranje isticanja zvaničnih obilježja Republike BiH na prostoru RS-a, ističući da se osporeni zakon ne odnosi na zastavu Republike BiH niti na pitanje međunarodnopravnog kontinuiteta BiH. Vijeće je zauzelo stav da se tvrdnje da Armija RBiH predstavlja važan dio kolektivnog identiteta Bošnjaka ne može dovesti u vezu s ustavnim mehanizmima zaštite vitalnog nacionalnog interesa. Iz istih razloga, ocijenio je Sud, neutemeljeno je dovođenje u vezu simbola te oružane formacije s obrazovanjem, vjeroispovijedi, jezikom, njegovanjem kulture, tradicijom i kulturnim naslijeđem bošnjačkog naroda. Vijeće je ostale navode iz obrazloženja Kluba Bošnjaka ocijenilo paušalnim, uz obrazloženje da ne sadrže pravnu argumentaciju u smislu ustavnih jamstava o zaštiti vitalnih interesa.

Podsjetimo, Klub Bošnjaka pokrenuo je veto prvenstveno zbog dopuna Kaznenog zakona RS-a koje je Narodna skupština RS-a početkom srpnja usvojila po hitnom postupku. Tim dopunama propisuje se kaznu zatvora do tri godine za javno isticanje, prikazivanje, proizvodnju ili promet simbola, zastava i parola kojima se, prema tekstu zakona, promiče ili veliča Armiju Republike BiH te ustašku ideologiju NDH. Za teže oblike tog djela, koji izazovu nerede ili uznemiravanje javnosti, predviđena je zatvorska kazna od dvije do pet godina. U obrazloženju veta, Klub Bošnjaka je istakao da sporne odredbe izravno zadiru u vitalni nacionalni interes Bošnjaka te je istaknuo da simboli Armije RBiH predstavljaju dio njegovog povijesnog identiteta, kulture sjećanja te pravnog kontinuiteta RBiH.

Izmjene Kaznenog zakona RS-a kojim su zabranjeni simboli Armije Republike BiH vjerojatno će biti predmet apelacije Ustavnom sudu BiH.v