Neretva ovih dana bilježi blago povećanje vodostaja. U Metkoviću je u ponedjeljak navečer izmjeren vodostaj od 162 centimetra. Iako je vodostaj viši, još uvijek je znatno ispod razine koja bi izazvala pripremne mjere za obranu od poplava, piše index.hr.

No, uz povećanje vodostaja, javljaju se i drugi problemi koji značajno utječu na ekosustav rijeke i okolnih područja. Riječ je o smeću koje Neretva donosi sa sobom, ponajprije plastike, plastičnih boca, čepova, vrećica i ostalog otpada, koji se nakuplja od Mostara do Čapljine.

Ovaj otpad ne samo da zagađuje korito i obale rijeke, već ima i negativan utjecaj na zdravlje ljudi, budući da se smeće mjesecima zadržava uz obalu, stvarajući potencijalno opasne uvjete za stanovništvo. Također, prisutnost plastike u rijeci ima štetan utjecaj na riblji fond, jer riba često jede mikroplastiku kao da je plankton. To znači da plastika ulazi i u hranidbeni lanac ljudi, koji konzumiraju ribu.

Veliki zagađivači rijeke Neretve su deponij Uborak kod Mostara i deponij u Čapljini, koji se nalaze nedaleko od korita rijeke. Svaki put kada vodostaj rijeka poraste, gomile smeća s tih deponija završavaju u Neretvi, putujući od Metkovića do Ploča, a kasnije završe u moru.